Američki dionički indeksi jučer su blago kliznuli pri čemu S&P 500 i dalje bilježi rast od solidnih 3,3% u toku veljače te je na putu svoje najbolje ytd izvedbe u prva dva mjeseca godine od 1987. Zahvaljujući kontinuiranom oporavku od kraja prosinca, S&P 500 je izašao iz korekcijskom teritorija trgovanja te se trenutno nalazi tek 5% ispod svoje rekordne razine zabilježene prošle godine.
Nade da će SAD i Kina postići novi trgovinski sporazum pomogle su rastu industrijskog sektora te sektora proizvodnje materijala dok su izdanja energetskog sektora nošena rastom cijene nafte. Izdanja informacijske tehnologije pritom ipak izgledaju kao najveći dobitnik krajem veljače što pokazuje određeni zaokret u izvedbi sektora koji se početkom godine nije bilježio uobičajeno snažni oporavak kakav je zabilježen u prijašnjim korekcijama.
Istaknimo pritom kako neka od najpoznatijih i najvećih izdanja u sektoru kao što su Apple, Amazon, Microsoft i Alphabet, bilježe nešto lošiju izvedbu u odnosu na ostatak sektora. Od spomenutih izdanja Apple je tako jedini koji bilježi rast u veljači ali i dalje zaostaje za sveukupnim rastom S&P 500 u toku ove godine.
PMI indeks prerađivačkog sektora Kine pao je treći uzastopni mjesec u veljači na najnižu razinu u protekle tri godine te je posljednja objava koja potvrđuje nastavak usporavanja rasta druge najveće ekonomije svijeta. Na razini od 49,2 boda, indikator se nalazi ispod razine od 50 bodova koja razdjeljuje kontrakciju od ekspanzije.
U svojoj posljednjoj procjeni neravnoteža u zemljama članicama, Europska komisija istaknula je Italiju kao jednu od tri ekonomije (uz Grčku i Španjolsku) koje pate od pretjeranih ekonomskih neravnoteža. Izvještaj upozorava na pogoršanje talijanskih javnih financija nakon što je zemlja ušla u recesiju krajem prošle godine. Planirano jačanje potrošnje i manjak reformi zamagljuju izglede ekonomskog oporavka zemlje.
Državni zavod za statistiku objavio je jučer prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda za četvrti kvartal prema kojoj je zabilježen rast od 2,3% godišnje što implicira prosječnu stopu rasta od 2,6% u 2018. godini. Na kvartalnoj razini bruto domaći proizvod je zabilježio rast od skromnih 0,1%.
Detaljniji pogled pokazuje kako je najveći pozitivan doprinos rastu ostvaren od strane privatne potrošnje koja je porasla za 3,5%, a što je u skladu s posljednjim objavama ekonomskih indikatora. Naime, snažan rast stranih turističkih noćenja od 16,1% godišnje u prosjeku u kombinaciji s rastom zaposlenosti i plaća te uobičajeno povišenim priljevom doznaka iz inozemstva u predblagdanskom periodu, rezultirao je prosječnim realnim rastom trgovine na malo od 4,8% godišnje u četvrtom kvartalu. Na snažnu izvedbu privatne potrošnje upućivali su i proračunski podaci. Naime, iako podaci za prosinac još uvijek nisu objavljeni, podaci za listopad i studeni ukazuju na prosječan rast prihoda od PDV-a od čak 16,1%.
Državna potrošnja je ostvarila rast od 2,3% godišnje što je ispod prosjeka rasta potrošnje od 3,1% godišnje u prva tri tromjesečja. Istovremeno, rast investicija je pozitivno iznenadio s povećanjem od 6,1% godišnje ( u odnosu na prosječan rast od 3,5% u prva tri tromjesečja), a što velikim dijelom možemo pripisati učinku niske baze iz prethodne godine.
Što se tiče vanjskotrgovinske bilance, izvoz roba zabilježio je skroman porast od 0,3% godišnje što odražava značajnu deterioraciju ekonomskih i sentiment indikatora naših vodećih trgovinskih partnera, prije svega Njemačke i Italije. Istovremeno, snažan domaća potražnja rezultirala je rastom uvoza roba od 9,0% godišnje. Povećanje izvoza usluga od 3,0% godišnje uz smanjenje izvoza usluga od 2,8% godišnje nije bilo dovoljno da kompenzira deficit robne razmjene pa je ukupan neto izvoz ostvario visoko negativnu kontribuciju rastu od -2,6 postotnih bodova.
Izvedba domaće ekonomije u četvrtom kvartalu blago je podbacila u odnosu na naša očekivanja. Uzimajući u obzir potonje kao i usporavanje rasta naših vodećih trgovinskih partnera, snizili smo naša očekivanja rasta u tekućoj godini na 2,4% čime smo blago ispod tržišnog konsenzusa koji očekuje rast od 2,7%.
Naime, očekujemo da će se nastaviti visoke stope rasta privatne potrošnje kojima u prilog ide daljnje porezno rasterećenje dohotka, niže stope PDV-a na određene proizvode te povoljni uvjeti financiranja budući da se kamatne stope zadržavaju oko rekordno niskih razina. Investicije u javnom i privatnom sektoru također bi trebale nastaviti bilježiti pozitivnu izvedbu uslijed snažnije apsorpcije sredstava iz EU fondova, solidnih zarada kompanija u prethodnim godinama i isto tako niskih kamatnih stopa. Ključan razlog naše silazne revizije tako leži u narušenim uvjetima u vanjskom okruženju.
Naime, Europska komisija u svojim je posljednjim prognozama revidirala ovogodišnju očekivanu stopu rasta Italije sa 1,2% godišnje na tek 0,2% dok je očekivana stopa rasta Njemačke revidirana sa 1,8% na 1,1%. Očekujemo tako da će se nepovoljna kretanja u domaćem industrijskom i izvoznom sektoru nastaviti dok će snažna privatna potrošnja generirati solidnu stopu rasta uvoza što će u konačnici povećati deficit robne razmjene.
Istovremeno, očekujemo solidan rast turističkih noćenja ali ispod razina iz prethodnih godina uslijed učinka visoke baze, povećane konkurencije na Mediteranu te nešto niže potrošnje na našim vodećim emitivnim tržištima kao posljedice narušenog sentimenta i nižeg rasta.