Signalitics

Dnevni pregled svjetskih tržišta: Cijene nafte dosegle najnižu razinu u zadnjih 16 mjeseci

Odluka OPEC-a i Rusije o smanjenju proizvodnje nije rezultirala željenim učincima
Crpljenje nafte, ilustracija
 Tomislav Zivkovic / Profimedia, Panthermedia

Američki dionički indeksi dan su završili blago u pozitivnom teritoriju nakon dva uzastopna dana snažne korekcije te usprkos padu cijena dionica energetskog sektora uslijed nastavka silaznih pritisaka na cijenu nafte. Podsjećamo kako je početkom tjedna S&P 500 pao na svoju najnižu razinu u proteklih 14 mjeseci te kako zajedno s Dow Jonesom se i dalje nalazi u korekcijskom teritoriju.

Zabrinutosti oko budućih ekonomskih izgleda svjetske ekonomije doveli su do snažnog povećanja udjela izloženosti obveznicama u odnosu na ostale kategorije imovine u portfeljima investitora. Istovremeno izloženost investitora prema dionicama pala je na najnižu vrijednost u protekle dvije godine.

U međuvremenu, azijski dionički indeksi su zabilježili snažne silazne pritiske nakon što predsjednik Xi Jinping u svom jučerašnjem govoru nije ponudio nikakve nove mjere koje bi stimulirale rast u izazovnom okruženju. Ključna ekonomska konferencija u Kini započela je jučer gdje će se postaviti ciljane stope rasta za narednu godinu te odlučiti o planiranim mjerama fiskalne i monetarne politike.

Ifo indeks poslovne klime Njemačke u prosincu je zabilježio četvrti uzastopni mjesečni pad te se spustio na najnižu razinu u protekle dvije godine. Sektorski prikaz pokazuje da je sentiment u prerađivačkoj industriji pao u negativan teritorij po prvi puta od svibnja 2016. a značajno narušavanje sentimenta vidljivo je i u sektoru usluga. Njemačka ekonomija je u trećem kvartalu zabilježila prvi pad BDP-a u zadnje tri godine.

Cijene nafte u utorak su korigirale preko 5% te se spustile na najnižu razinu u proteklih 16 mjeseci uslijed zabrinutosti oko smanjenja potražnje koja dolazi kao posljedica usporavanja rasta uz istovremeno pretjeranu ponudu iste.

Odluka OPEC-a i Rusije da zajedno smanje proizvodnju za 1,2 milijuna barela nafte dnevno u toku sljedeće godina, nije rezultirala željenim učincima i stabilizirala cijene. U svom posljednjem mjesečnom izvještaju OPEC je tako istaknuo kako će potencijalno biti potrebni daljnji rezovi proizvodnje no pritisak na ponudu dolazi iz zemalja članica izvan OPEC-a kao što su SAD koji je nedavno postao vodeći proizvođač i neto izvoznik nafte.

Dolar je jučer zabilježio blage deprecijacijske pritiske ususret današnjem završetku dvodnevnog sastanka Vijeća Fed-a. Naime, dok tržišta anticipiraju da će Fed dostaviti četvrto podizanje kamatnjaka u toku ove godine kojim bi se ciljana razina istog podigla na 2,25% do 2,5%, očekuje se i nešto opreznija retorika te projekcije vezano uz budući intenzitet normalizacije kamata.

U proteklim tjednima američka te svjetska financijska tržišta su zabilježila značajnu korekciju te je došlo do daljnjeg sužavanja spreada između američkih kratkoročnih i dugoročnih prinosa– indikatora koji uobičajeno upućuje na recesiju. U svom posljednjem govoru čelnik Fed-a Powell je naglasio kako će odluke o monetarnoj politici u budućnosti sve više ovisiti o nadolazećoj objavi ekonomskih indikatora što ne iznenađuje s obzirom da se bazični kamatnjak približava svojoj neutralnoj razini te jačina daljnjeg zaoštravanja monetarne politike će biti jače korelirana s ekonomskom izvedbom.

Unatoč činjenici da američka ekonomija bilježi iznad prosječno dobru izvedbu u odnosu na ostale vodeće ekonomije svijeta, inflatorni pritisci ostaju oko svog srednjoročnog cilja dok nedavna korekcija dioničkih indeksa i usporavanje rasta nekretninskog tržišta pokazuju da Fed nema razloga za strah od pregrijavanja ekonomije.

Posljednja retorika tako potencijalno implicira slabije zaoštravanje monetarne politike nego što se to pretpostavljalo prije šest mjeseci. U skladu s navedenim umjeren rast tečaja nakon ovotjednog sastanka Fed-a ne bi trebao iznenaditi.

Ipak, smatramo da će snaga dolara ostati generalno netaknuta budući da slabiji fundamenti u ostalim vodećim ekonomijama svijeta te posljedično blaža monetarna politika nisu u mogućnosti pružiti snažniju podršku svojim valutama. Euro pritom ostaje dodatno pod pritiskom neizvjesnosti Brexita, zbivanja u Italiji ali i političkih turbulencija u ostalim zemljama euro zone.

Tečaj EUR/HRK jučer je porastao za preko 100 pipseva te se parom trenutno trguje blago iznad 7,41 kuna za jedan euro, a nakon devizne intervencije HNB-a početkom tjedna.

Snažniji rast tečaja i u zimskim mjesecima ostaje ograničen znatnim povećanjem turističke aktivnosti u ovom periodu te s time povezano povećanim priljevom deviza. Unatoč navedenome smatramo da će snažnija domaća uvozna potražnja u kombinaciji s nižom turističkom aktivnosti nakon blagdana dovesti do umjerenog rasta tečaja sa sadašnjih razina dok bi se do kraja godine par mogao zadržati oko aktualno niskih razina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. travanj 2024 03:06