Signalitics

Dnevni pregled svjetskih tržišta: Svjetski dionički indeksi zabilježili negativnu izvedbu

AUTOR:

OBJAVLJENO:

30.5.2019. u 10:28

AUTOR:

OBJAVLJENO:

30.5.2019. u 10:28

A trader works at his post on the floor of the New York Stock Exchange (NYSE) in New York, U.S., December 19, 2018. REUTERS/Brendan McDermid - RC1AD1C43EC0
Brendan McDermid / REUTERS

Ilustracija

Negativna izvedba vodećih svjetskih dioničkih indeksa je nastavljena jučer, uz istovremene silazne pritiske na njemačke i američke prinose uslijed daljnjeg bijega investitora u sigurna utočišta radi zabrinutosti oko američko-kineskih trgovinskih tenzija i usporavanja rasta svjetske ekonomije.

S&P 500 uspio je izbrisati dio inicijalnih gubitaka, ali vrijedi napomenuti kako se indeksom u jednom trenu trgovalo ispod 200-dnevnog pomičnog prosjeka po prvi puta od sredine ožujku. Svih jedanaest sektora dioničkog indeksa trgovanje je završilo u crvenom teritoriju. Uz dva trgovinska dana do kraja mjeseca, indeksom se trguje na oko 5,5% nižoj mjesečnoj razini što će biti prva negativna mjesečna izvedba u toku ove godine.

 

Europski Stoxx 600 trgovanje je zaključio na 1,4% nižoj razini dok na mjesečnoj razini bilježi gubitak od preko 5% te je tako na putu najsnažnije mjesečne korekcije od prosinca prošle godine.

Korekcija dioničkog tržišta reakcija je investitora na strahove oko snažnih negativnih učinaka koje bi daljnja eskalacija trgovinskih sukoba između SAD-a i Kine mogla imati na svjetsku ekonomiju. Prinos između američke 10-godišnje obveznice i tromjesečnog trezorskog zapisa ostaje u negativnom teritoriju te tako pobuđuje strah od recesije.

 

Na negativne implikacije trgovinskog rata je upozorio i član ECB-a De Guindos koji je istaknuo da su trgovinske tenzije glavni rizik po rast te kako bi mogle uzrokovati pad cijene imovine što bi dovelo do destabilizacije kompanija i banaka. Takav scenarij mogao bi potaknuti krizu javnog duga u Europi budući da bi trošak financiranja ranjivih ekonomija porastao.

U kontekstu potonjeg, istaknimo kako je Brussels poslao pismo upozorenja talijanskoj vladi oko rastuće razine javnog duga gdje je zatraženo objašnjenje deterioracije zemljine dužničke pozicije. S razinom duga od preko 130% BDP-a, situacija Italije je posebno zabrinjavajuća. Dodatan rizik predstavlja rast popularnosti populističke Lega stranke koja nakon što je osnažila svoju poziciju na izborima za EU parlament, bi mogla usvojiti još oštriju retoriku prema institucijama EU.

Prema jučerašnjoj prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, BDP je u prvom kvartalu zabilježio rast od 3,9% godišnje što je najviša stopa rasta od posljednjeg kvartala 2016. godine te značajno iznad prosječne stope rasta od 2,6% u prošloj godini. Na kvartalnoj razini zabilježen je rast BDP-a od 1,8%.

 

Detaljniji pogled pokazuje kako je najveći pozitivan doprinos rastu ostvaren od strane privatne potrošnje dok je neznatno nizan doprinos ostvaren od strane rasta investicija. Naime, privatna potrošnja je porasla za 4,4% godišnje, a što je u skladu s posljednjim objavama ekonomskih indikatora. Podsjećamo, trgovina na malo zabilježila je realan rast od 6,2% godišnje u prvom kvartalu usprkos nešto kasnijem tajmingu Uskršnjih blagdana nego godinu ranije. Na snažnu izvedbu privatne potrošnje upućivali su i proračunski podaci budući da je u prvom kvartalu zabilježen rast prihoda od PDV-a od 2,8% godišnje.

Investicije su iznenadile s rastom od snažnih 11,5% godišnje što je najviša stopa rasta istih još od drugog kvartala 2008. godine. Iako iznad očekivanja, ovakva izvedba u skladu je s povoljnim vremenskim uvjetima za građevinske radove u prvom kvartalu te rastom državnih kapitalnih rashoda od 11,4% godišnje u toku prvog kvartala. U skladu s navedenim, državna potrošnja zabilježila je solidnu stopu rasta od 3,1% godišnje.

Što se tiče vanjskotrgovinske bilance, izvoz roba zabilježio je oporavak s rastom od 7,6% godišnje nakon što je praktički zabilježio stagnaciju u posljednjem kvartalu prošle godine. Istovremeno, rast izvoza usluga bio je skroman (+0,9% godišnje) što pripisujemo kasnijim Uskršnjim blagdanima u drugom kvartalu godine). Istovremeno, rast uvoza roba je neočekivano usporio na 5,9% sa 9,0% koliko je iznosio u prethodnom kvartalu dok je uvoz usluga zabilježio rast od 16,6% godišnje sto pripisujemo jačanju domaće potražnje i posljedično snažnijoj turističkoj aktivnosti domaćeg stanovništva u inozemstvu. Kontribucija neto izvoza ukupnom rastu pritom je i dalje negativna na razini od -2,2 postotna boda.

Unatoč tome što su objave ekonomskih indikatora upućivale na poboljšanje ekonomske slike domaće ekonomije u prvom kvartalu u odnosu na posljednji kvartal prošle godine, stopa rasta od 3,9% pozitivno nas je iznenadila te smo u skladu s navedenim revidirali naša ovogodišnja očekivanja rasta na 3,0% sa 2,4% koliko je iznosila ranija projekcija.

Smatramo pritom kako će se visoke stope rasta privatne potrošnje nastaviti uslijed daljnjeg poreznog rasterećenja dohotka, nižih stopa PDV-a na određene proizvode te povoljnih uvjeta financiranja s kamatnih stopama na rekordno niskim razinama uz istovremeno niske inflatorne pritiske. Investicije u javnom i privatnom sektoru također bi trebale nastaviti bilježiti pozitivnu izvedbu uslijed snažnije apsorpcije sredstava iz EU fondova, solidnih zarada kompanija u prethodnim godinama i isto tako niskih kamatnih stopa.

Vanjsko okruženje pritom nastavlja biti ključan izvor nesigurnosti za domaću ekonomiju. Europska komisija u svojim posljednjim projekcijama je objavila kako očekuje usporavanje rasta euro zone sa 1,9% u 2018. na 1,2% u 2019. pri čemu su projekcije rasta naših vodećih trgovinskih partnera revidirane značajno naniže u odnosu na prethodni izvještaj. Preciznije, očekivana ovogodišnja stopa rasta Njemačke snižena je sa 1,1% na svega 0,5% dok se za Italiju očekuje rast od 0,1%. Hrvatska izvozi gotovo jednu trećinu roba i usluga u ove dvije ekonomije.

Podaci za prvo tromjesečje ove godine su pokazali kako je snažna domaća potražnja ključan generator rasta a oporavak je zabilježio i prerađivački sektor i izvoz u odnosu na prošlogodišnju izvedbu. Smatramo tako da se domaća ekonomija može uspješno othrvati vanjskim turbulencijama u toku ove godine. Ipak, stabilizacija rasta naših ključnih trgovinskih partnera ključna je za dugoročno generiranje viših stopa rasta.