Signalitics

Dnevni pregled svjetskih tržišta: Stopa nezaposlenosti u SAD-u porasla na 4,0 posto

Rast zaposlenosti u prosincu je revidiran naniže s 312 tisuća na 222 tisuće
Donald Trump i radnici u SAD-u
 Rebecca Cook / Yuri Gripas / Mike Blake / Reuters

Unatoč privremenoj obustavi rada dijela državne uprave, američko je gospodarstvo u siječnju nastavilo bilježiti snažan rast zaposlenosti te je kreirano 304 tisuće novih radnih mjesta čime su znatno nadmašena tržišna očekivanja rasta od 165 tisuća. Istovremeno rast zaposlenosti u prosincu je revidiran naniže s 312 tisuća na 222 tisuće pri čemu je rast zaposlenosti u protekla dva mjeseca i dalje zabilježio natprosječno visoku stopu.

Stopa participacije je nastavila bilježiti blagi rast budući da snažno tržište rada nastavlja privlačiti ulazak nove radne snage pa je stopa nezaposlenosti zabilježila rast za jednu desetinu na 4,0%. Nakon nekoliko mjeseci snažnog rasta, prosječne zarade po satu porasle su tek za 0,1% u siječnju na mjesečnoj razini, odnosno 3,2% na godišnjoj razini.

Istovremeno, objavljeni podaci o rastu potrošačkih cijena u euro zoni potvrdili su tržišna očekivanja usporavanja godišnje stope rasta sa 1,6% u prosincu na 1,4% u siječnju uslijed korekcije cijena energenata naniže koje su bile glavni pokretač rasta u ranijem periodu.

Godišnja stopa rasta temeljne inflacije ubrzala je s rastom za jednu desetinu na 1,1% u uobičajenoj oscilacije oko razine od 1%. Smatramo pritom da će nedavno narušavanje indikatora sentimenta te ekonomskih indikatora imati potencijalno negativan učinak na rast plaća i zaposlenosti u euro zoni te posljedično limitirati daljnje uzlazne pritiske na bazičnu inflaciju.

Pozitivna objava s američkog tržišta rada dovela je do rasta američkih dioničkih indeksa a rast su zabilježili i američki prinosi. S&P 500 tako je zabilježio solidan rast na tjednoj razini od preko 1,5% nošen između ostaloga i olakšanjem koje je investitorima pružila Fed-ova najava pauziranja podizanja kamatnjaka u narednom periodu. U toku siječnja S&P 500 zabilježio je svoju najbolju izvedbu od 1987. godine.

Kao što je i uobičajeno u tjednu nakon objave s američkog tržišta rada, raspored je skroman objavama značajnijih ekonomskih indikatora. Fokus investitora pritom će uvelike biti na Njemačkoj gdje je u srijedu na rasporedu objava tvorničkih narudžbi za prosinac gdje se očekuje produbljenje korekcije sa 4,3% godišnje na 6,8% godišnje.

U četvrtak je na rasporedu objava industrijske proizvodnje Njemačke za prosinac gdje se očekuje pad od 2,8% godišnje nakon korekcije od 4,7% u prethodnom mjesecu. Očekivane objave samo su nastavak u nizu razočaravajućih podataka iz Njemačke u proteklim mjesecima, uključujući i snažnu korekciju trgovine na malo koja je zabilježena u prosincu.

U petak je na rasporedu objava Zimskih projekcija Europske komisije gdje bi izgledno mogli vidjeti još jednu rundu silazne revizije rasta ekonomija euro zone.

Ministarstvo financija u petak je izdalo 500 milijuna eura obveznice dospijeća 2020. s valutnom klauzulom uz kupon od 0,5% te prinos do dospijeća od 0,66%. Istovremeno izdana je i druga tranša obveznica dospijeća 2029. u iznosu od 5 milijardi kuna te prinos od 2,41%. Prošlotjednim izdanjem nadmašeno je ukupno dospijeće za oko 5 milijardi kuna.

U skladu s našim očekivanjima povećano kunsko izdanje izazvalo je aprecijacijske pritiske na domaću valutu uz pad tečaja EUR/HRK za oko 100 pipseva na razinu od 7,41 kuna za jedan euro. U narednim danima pritom očekujemo blagi rast tečaja te stabilizaciju istog na razini od oko 7,40-7,42 kuna za jedan euro krajem kvartala.

U skladu s izdašnim viškom kunske likvidnosti u sustavu kratke kunske stope se i dalje zadržavaju oko rekordno niskih razina. Niska stopa inflacije, skroman rast kreditne aktivnosti i suzdržan ECB sugeriraju da će HNB nastaviti s provođenjem ekspanzivne monetarne politike u toku ove godine uz izgledne intervencije HNB-a u ljetnim mjesecima kako bi se spriječilo pretjerano jačanje domaće valute.

Uslijed sankcija prema Venecueli, SAD izgledno neće uvoziti više nafte iz te zemlje u narednom periodu čime će zemlja izgubiti važnog kupca a proizvodnja nafte će izgledno pasti. Sve navedeno već je rezultiralo uzlaznim pritiscima na rast cijena nafte te pomaže OPEC-u oko stabilizacije cijena koju pokušava ostvariti smanjenjem proizvodnje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
19. travanj 2024 09:44