Korekcija američkih obvezničkih prinosa u popodnevnom dijelu trgovanja nije uspjela pomoći dioničkim indeksima te je S&P 500 završio u negativnom teritoriju šesti uzastopni trgovinski dan. VIX indeks volatilnosti tako je nastavio bilježiti uzlazne pritiske i dosegnuo najvišu razinu od veljače ove godine kada je također zabilježena snažna rasprodaja američkih dioničkih indeksa.
S&P 500 i Dow Jones u ovom su tjednu zabilježili svoj treći najveći pad ove godine te ujedno peti najsnažniji pad u proteklih pet godina. U sklopu S&P 500 najsnažniju korekciju je zabilježio sektor informacijske tehnologije koji je uz pad od gotovo 5% zabilježio najgoru izvedbu od 2011. godine.
Ipak, posljednje turbulencije na tržištu daleko su više pogodile Nasdaq koji je jučer pao ispod razine svog 200-dnevnog pomičnog prosjeka koji se tipično smatra dugoročnom podrškom. Posljednji puta je Nasdaq pao ispod ove razine u lipnju 2016.
Podrška američkim dioničkim indeksima u narednim tjednima bi trebala doći iz objave zarada kompanija za treći kvartal godine koje ostaju podržane poreznim rasterećenjem, snažnom izvedbom američke ekonomije, rastom cijena nafte, otkupom vlastitih dionica od strane kompanija dok u prilog izvedbi dionica financijskog sektora idu i uzlazni pritisci na američke prinose.
Jučer objavljeni podaci o američkoj inflaciji donekle su umirili investitore s obzirom da je ista zabilježila rast od 2,3% u rujnu, dok je core inflacija porasla za 2,2% što je u oba slučaja za desetinu niže od tržišnih očekivanja. Ipak, spomenuta izvedba ostaje konzistentna s Fed-ovim očekivanjima te potrebom nastavka normalizacije kamatnih stopa.
Uzlazni pritisci na talijanske obvezničke prinose jučer su se nastavili te je na jučerašnjem izdanju država plasirala 6,5 milijardi eura novih vrijednosnih papira s različitim rokovima dospijeća po najvišim kamatnim stopama u proteklih pet godina. U protekla dva tjedna prinos na talijansku 10-godišnju obveznicu porastao je za preko 80 baznih bodova i dosegnuo 3,7%.
Jučer objavljene bilješke s posljednjeg sastanka Vijeća ECB-a u rujnu pokazale su kako su članovi imali nešto opširniju raspravu oko utjecaja rastućeg trgovinskog protekcionizma na izglede globalnog rasta. Izuzev zabrinutosti oko direktnih učinaka carina, ECB je upozorila na mogućnost da bi iste mogle dovesti do generalnog pada povjerenja diljem svjetske ekonomije. Dosada učinci tarifa su bili ograničeni te potencijalni budući učinci i dalje ostaju podložni značajnim nesigurnostima u nedostatku informacija o budućim trgovinskim sporazumima između pojedinih ekonomija.
Najveća razlika u odnosu na dosadašnje sastanke jest da je ECB po prvi puta izrazila stav kako troškovi u domaćoj ekonomiji jačaju te su široko rasprostranjeni. Prema mišljenju ECB-a, inflacija će ubrzati prema kraju godine te bilježiti umjeren rast u srednjem roku. Posljednje bilješke potvrđuju ECB-ovu namjeru završetka programa otkupa obveznica krajem ove godine uz istovremeno zadržavanje svih referentnih kamatnih stopa na aktualno niskim razinama barem još kroz ljeto sljedeće godine.
Unatoč nastavku korekcije ne burzama jučer u toku dana, učinci na devizno tržište za sada su bile ograničeni što podsjeća na sličnu turbulentnu fazu u veljači ove godine.
Američki dolar oslabio je drugi dan uzastopno nakon što je Trump uputio kritiku Fed-u radi politike podizanja kamatnih stopa te su jučer objavljeni podaci o američkoj inflaciji blago razočarali tržišta. Spomenuta izvedba i dalje je konzistentna s Fed-ovom očekivanom politikom normalizacije no pokazuje kako su inflatorni pritisci pod kontrolom uz rast od oko 2% godišnje te sukladno tome ne zahtijevaju da Fed usvoji snažnije zaoštravanje kamatnjaka od trenutno anticipiranog.
Cijene WTI i Brent nafte jučer su korigirale naniže za oko 3% što je najveći pad u protekla dva mjeseca a do pomaka dolazi nakon što je OPEC revidirao svoja očekivanja svjetske potražnje nafte naniže. Nadalje, posljednji objavljeni podaci s američkog tržišta su pokazali snažniji rast zaliha od očekivanog što je smirilo tržišne zabrinutosti oko potencijalnog manjka ponude uslijed sankcija Iranu na izvoz nafte.