Dnevni pregled svjetskih tržišta: S&P 500 i Nasdaq Composite na novim rekordnim razinama

Optimizam na svjetskim financijskim tržištima koji je u prethodna dva dana nošen novim dogovorom SAD-a i Meksika o robnoj razmjeni nastavljen je jučer nakon što je objavljeno kako su SAD i Kanada na tragu da postignu dogovor do kraja ovog tjedna. Prema izjavama predsjednika Trumpa i kanadskog premijera glavni kamen spoticanja u pregovorima ostaje pitanje razmjene mliječnih proizvoda ali obje strane vjeruju kako pregovori teže prema konsenzusu.

U svijetlu navedenog, američki dionički indeksi jučer su zabilježili pozitivnu izvedbu pri čemu je trgovanje S&P 500 i Nasdaq Composite-om dosegnulo nove rekordne razine četvrti uzastopni trgovinski dan. Rast je pritom predvođen izdanjima Apple-a i Amazona.

Dodatno, optimizam investitora je podržan i solidnim objavama ekonomskih podataka. Naime, dok je tržišni konsenzus implicirao kako će kvartalna stopa rasta SAD-a u drugom kvartalu biti korigirana naniže za jednu desetinu na 4,0% prilikom druge objave, rast je zapravo revidiran naviše na 4,2%.

Ususret sastanku ministara financija euro zone sljedeći tjedan u Austriji, intenzivirali su se razgovori o budućem proračunu euro zone za period 2020-2027. Na sastanku vođa u lipnju dogovorena je tek potreba za snažnijom integracijom dok aktualni razgovori pokazuju kako Njemačka ipak nije voljna podržati Francusku u mjeri u kojoj se to ranije činilo.

Naime, francuski predsjednik Macron zalaže se za više izdvajanje sredstava u zajednički proračun od nekoliko posto BDP-a dok Njemačka smatra kako bi prioriteti trebali biti na nekim drugim reformama kojima bi se ojačala snaga euro zone.

Također, postoje inicijative za stvaranje zajedničkog fonda u slučaju recesije gdje bi ekonomije koje su snažno pogođene rastom nezaposlenosti i pad ekonomske aktivnosti mogle pozajmiti povratna sredstva s otplatom koja nastupa nakon stabilizacije.

Pritisci na tursku liru nastavili su se jučer u toku dana kako investitori postaju nemirni pred objavu inflacije i sastanak centralne banke u rujnu. Snažne silazne pritiske zabilježio je i turski bankarski sektor čija mogućnost servisiranja stranih obaveza je pod konstantnim pritiskom budući da je vrijednost lire deprecirala za preko 30% od kraja 2017. godine.

Britanski povjerenik za Brexit, Dominic Raab izjavio je jučer pred britanskim parlamentom kako je dogovor sa Europskom unijom oko budućnosti odnosa i trgovinske politike nakon Brexita unutar dosega te da ostaje pri svom cilju postizanja dogovora do listopada ove godine pri čemu i dalje postoje nesuglasice oko određenih točaka istog. U slučaju da do dogovora ipak ne dođe, Raab smatra kako postoji velika vjerojatnost da Velika Britanija se suzdrži od obećanog plaćanja 39 milijardi eura Europskoj uniji.

Nastavno na navedeno oglasio se i ključni pregovarač Europske Unije u pregovorima te istaknuo kako je Unija spremna Britaniji ponuditi dogovor kakav nikad nije sklopljen sa trećom stranom. U svijetlu navedenog funta je ojačala jučer nakon relativno snažnih silaznih pritisaka u proteklim tjednima kada su izjave određenih britanskih čelnika upućivale na veliku vjerojatnost izlaska iz Unije bez postizanja dogovora.

Uzlazni pritisci na tečaj EUR/USD nastavljeni su jučer te se parom ponovno trguje iznad 1,17 dolara za jedan euro. Generalno gledajući, možemo identificirati tri ključna razloga koji su doveli do slabljenja dolara u proteklim danima:

(1) blago smirivanje tenzija u Turskoj u kombinaciji s optimizmom nakon postizanja dogovora SAD-a i Meksika smanjilo je potražnju investitora za sigurnom imovinom,

(2) kritike upućene od strane predsjednika Trumpa prema Fed-ovoj politici podizanja kamatnjaka i optuživanje Kine i EU za manipulaciju vlastitim valutama,

(3) nešto opreznije retorike čelnika Fed-a Powella vezano uz budući tempo podizanja bazičnog kamatnjaka na Jackson Hole konferenciji.

Pritom niz čimbenika i dalje podržava snažan dolar u vidu snažnih fundamenata američke ekonomije, nastavka širenja diferencijala kamatnih stopa između SAD-a i glavnih trgovinskih partnera (vidi graf desno) i očekivano povećane potražnje za američkim dolarom uslijed povećane repatrijacije dobiti nakon poreznog rasterećenja.

Nesigurnosti povezane uz buduću proračunsku politiku Italije i neslaganja oko budućeg proračuna Europske unije povećavaju političku premiju rizika euro zone te bi svako snažnije obnavljanje tenzija prema našem mišljenju potaknulo slabljenje eura. Izuzetna ranjivost perifernih ekonomija pokazala se i prilikom zadnjeg bijega iz rizične imovine kada je zabilježen snažan rast prinosa Italije, ali i Portugala i Španjolske.