Silazni pritisci na američke dioničke indekse obnovljeni su jučer nakon što je u prethodnom trgovinskom danu Apple objavio priopćenje u kojem je revidirao svoja očekivanja rasta prihoda u finalnom kvartalu prošle godine. Podsjećamo, kompanija je inicijalno očekivala rast istih od oko 5% dok je prema posljednjim očekivanjima izgledna korekcija u istom iznosu.
Dodatno, sentiment investitora je narušen i jučerašnjom objavom ISM indikatora sentimenta prerađivačkog sektora u SAD-u koje je s korekcijom od 5,2 boda na razinu od 54,1 bod u prosincu značajno podbacilo u odnosu na tržišni konsenzus koji je očekivao razinu od 57,5 bodova. Indikator se tako spustio na najnižu razinu od studenog 2016. Pritom vrijedi istaknuti da se unatoč razočaravajućoj objavi indikator i dalje nalazi iznad svog dugoročnog prosjeka te na razinama koje upućuju na i dalje solidan rast američkog prerađivačkog sektora u narednom periodu.
Podaci su objavljeni samo dan nakon što je kineski PMI indikator prerađivačkog sektora pao ispod kritične razine od 50 bodova u prosincu što upućuje na prvu korekciju sektora u proteklih 19 mjeseci uslijed oslabljene potražnje kao posljedice američko-kineskih trgovinskih tenzija.
Snažan rast averzije prema rizičnoj imovini rezultirao je daljnjim silaznim pritiscima na američke prinose gdje je američki 2- godišnji prinos se spustio na razinu od 2,39%, odnosno ispod razine od
2,4% na koliko se jučer nalazio Fed-ov bazični kamatnjak što pokazuje da tržišta ne samo da ne anticipiraju niti jedno daljnje povećanje kamatnjaka u toku ove godine već se prema trenutačnim razinama prinosima okreću prema potencijalnom labavljenju monetarne politike.
Tečaj EUR/USD jučer je zabilježio blagi rast pri čemu se parom i dalje trguje ispod razine od 1,14 dolara za jedan euro. Ukoliko uzmemo u obzir kako su tržišta ne samo u potpunosti isključila vjerojatnost daljnjeg podizanja kamatnjaka od strane Fed-a, već trenutačne razine prinosa upućuju i na potencijalna očekivanja oko labavljenja monetarne politike sa sadašnjih razina, tečaj EUR/USD se drži izuzetno nisko.
Za to postoji i dobar razlog. Naposljetku, imamo s jedne strane SAD koji unatoč nekoliko ispod očekivanih indikatora i dalje pokazuje izuzetno snažne fundamente sa stopom nezaposlenosti od 3,7% i postignutim srednjoročnim ciljem inflacije uz istovremeno iznad potencijalni rast.
S druge strane imamo euro zonu koja fundamentalno stoji mnogo lošije. Ukoliko investitori špekuliraju o novoj krizi pa potencijalno i novom katastrofalnom scenariju iz 2008., evidentno je da će u tu istu krizu SAD ući u mnogo boljoj poziciji nego što je trenutno euro zona. Neki analitičari nastoje argumentirati kako euro zona s obzirom na negativne kamatne stope neće moći ići u dalje rezanje istih dok će Fed sa sadašnje razine moći značajno spustiti bazični kamatnjak što bi zauzvrat dovelo do jačanja eura radi smanjenog diferencijala kamatnih stopa.
Ovakva argumentacija je prema našem mišljenju u najmanju ruku nelogična budući da čak i da se diferencijal kamatnjak smanji, činjenica jest da implicira da euro zona ostaje bez alata za borbu s recesijom što implicira značajno pogoršanje svih fundamentalnih indikatora ali i usmjeravanje kapitala prema sigurnim utočištima gdje se dolar nameće ponovno kao pobjednik.
Pritom ipak smatramo kako ovakav scenarij nije izgledan te napominjemo kako iz perspektive rasta i izvedbe ostalih fundamentalnih indikatora očekujemo da SAD značajno nadmaši euro zonu u toku ove godine dok rastuća averzija prema rizičnoj imovini samo potiče jačanje američkog dolara.
U međuvremenu investitori će danas popratiti objavu podataka s američkog tržišta rada koje bi trebalo pokazati daljnji snažan rast zaposlenosti od oko 180.000 te zadržavanje stope nezaposlenosti na aktualni niskim razinama od 3,7%. Istovremeno, u euro zoni je na rasporedu objava podataka o inflaciji za prosinac gdje se očekuje usporavanje od jedne desetine na 1,8% dok bi core inflacija se trebala zadržati na skromnim razinama od oko 1%.
Tečajem EUR/HRK ponovno se trguje iznad razine od 7,43 kuna za jedan euro po prvi puta od kraja studenog prošle godine a što je u skladu s našim očekivanjima umjerene deprecijacije domaće valute u prva dva mjeseca godine uslijed nižeg priljeva turističkih deviza nakon blagdana, smanjenje mogućnosti rasta izvoza uslijed nepovoljnijeg vanjskog okruženja te snažnije turističke aktivnosti domaćeg stanovništva u inozemstvu u zimskim mjesecima.
