Vodeći svjetski dionički indeksi zabilježili su jučer snažan pad uslijed rasta zabrinutosti investitora oko produbljivanja sukoba između SAD-a i Kine te očekivanih negativnih učinaka na svjetsku ekonomiju.
U SAD-u, sektori s najvećom direktnom izloženošću trgovinskom sukobu, predvodili su pad pa je tehnološki sektor tako zabilježio posebno snažan udarac. Ipak, najsnažniju korekciju su zabilježile dionice energetskog sektora koje su se našle pod pritiskom značajnog pada cijene nafte uslijed rasta američkih zaliha te zabrinutosti kako bi američko-kineske tenzije mogle imati negativan utjecaj na potražnju.
Narušen sentiment investitora rezultirao je snažnom potražnjom za američkim obveznicama te se 10-godišnji prinos spustio na najnižu razinu od prosinca 2017. Američki 10-godišnji prinos tako je zabilježio pad od 19 baznih bodova od 3. svibnja do sada, odnosno od perioda prije nego što su SAD povećale carine na uvoz kineske robe te zaprijetile uvođenjem novih carina. Povećanu potražnju i rast cijene je zabilježilo i zlato kao tipično sigurno utočište te japanski jen.
U međuvremenu, Kina koja ja najveći kreditor SAD, prodala je 20 milijardi dolara vrijednosti obveznica s dospijećem od preko jedne godine u ožujku. Veličina prodaje označava najveće povlačenje Kine iz američkog duga u više od dvije godine.
Do rasprodaje je došlo nešto prije nego su tenzije između dvije zemlje ponovno eskalirale ali jačina rasprodaje ne može biti objašnjena uobičajenim oscilacijama niti pomacima potrebnim za upravljanje rezervama i očuvanjem devizne stabilnosti.
Podaci su tako potaknuli strah kako bi Kina mogla iskoristiti činjenicu da je držatelj visoke količine američkog duga kao dio strategije u trgovinskom ratu te pomoću napuštanja svojih pozicija potaknuti rast američkih obvezničkih prinosa i trošak financiranja države. Ovakva strategija rezultirala bi značajnom financijskom nestabilnošću ali se i dalje smatra malo vjerojatnim scenarijem.
Jučer objavljeni podaci o sentiment indikatorima euro zone još jednom nisu pružili investitorima mnogo razloga za optimizam. Divergencija kretanja u prerađivačkom i uslužnom sektoru nastavljena je u svibnju.
Na razini od 47,7 bodova, PMI indeks prerađivačkog sektora euro zone upućuje na nastavak recesije u ovom sektoru. Ne samo da ne postoje naznake oporavka svjetske potražnje, pogotovo iz Azije, postoji opasnost da će svjetska potražnja za industrijskim dobrima zabilježiti daljnji pad kao rezultat eskalacije trgovinskih sukoba između SAD-a i Kine.
Uslužni sektor i dalje ostaje izvan recesijskog teritorija. Naime, PMI indikator sentimenta uslužnog sektora zabilježio je blagi pad od 0,3 boda na 52,5 bodova ali i dalje upućuje na umjeren rast ekonomije euro zone u narednom periodu. Dok uslužni sektor nastavlja profitirati od snažne domaće potražnje, postavlja se pitanje koliko se dugo divergencija između dva sektora može nastaviti te u kojem trenutku će se negativna kretanja iz prerađivačkog sektora preliti u uslužni.
PMI indikator prerađivačkog sektora Njemačke zabilježio je marginalan pad od 0,1 boda na 44,3 boda a daljnju korekciju zabilježio je i Ifo indikator sentimenta.
Bilješke sa sastanka članova ECB-a prošli mjesec su otkrile da iako centralna banka nije smatrala potrebnim djelovati već na prošlom sastanku, članovi smatraju kako inflatorni pritisci ostaju prenisko (u odnosu na srednjoročni cilj od 2%) te je očekivana konvergencija inflacije prema 2% odgođena.
Sljedeći sastanak centralne banke održati se početkom lipnja te je posljednji sastanak utrnuo put da banka najavi nove mjere financiranja bankarskog sektora kako bi se zadržala visoka razina likvidnosti u sustavu.
Osim navedenoga, centralna banka ima namjeru razmotriti potencijalne negativne učinke negativnih/niskih kamatnih stopa te razmotriti mjere kojima bi se ti učinci, ukoliko postoje, eliminirali. Potonje pokazuje kako centralna banka razmatra scenarij u kojem će kamatne stope morati ostati niskom kroz produljeni vremenski period.
Čak i ukoliko ekonomija euro zone zabilježi oporavak u drugoj polovici godine, ECB će željeti vidjeti uvjerljive znakove samoodrživog ubrzanja ekonomskog rasta i jačanja inflatornih pritisaka prije nego odluči usvojiti restriktivniju monetarnu politiku. U skladu s navedenim zadržavamo naš stav kako će kamatne stope euro zone ostati na aktualni niskim razinama barem još kroz cijelu sljedeću godinu uz rizike usmjerene na kasnije podizanje.