Američki dionički indeksi jučerašnji su dan završili pretežito u korekcijskom teritoriju uslijed snažnog pada dionica tehnološkog sektora koji je Nasdaq Composite povukao u korekcijski teritorij.
Do pomaka dolazi nakon što je Sporazum između Ministarstva pravosuđa i Federalnog trgovinskog povjerenstva utro put antitrustovskim istragama Googlea, Facebooka, Amazona i Applea, iako je nejasno što točno agencije istražuju i koliko agresivno namjeravaju krenuti. Jučer je izbrisano preko 130 milijardi dolara tržišne vrijednosti spomenutih tehnoloških divova.
Ovo označava potencijalno presudan pomak za američki tehnološki sektor budući da su i Trumpova administracija i Kongres signalizirali oštriji stav o digitalnom natjecanju nakon što je dugi niz godina primarni antitrustovski rizik za velike američke tehnološke kompanije proizlazio iz regulative Europske unije. Kompanije su odbile komentirati navode oko početka istrage.
Cijena dionice vlasnika Googlea – Alphabeta, zabilježila je pad od 6% te se spustila na najnižu razinu u proteklih pet mjeseci. Facebook je trgovanje zatvorio na 7,5% nižoj razini.
Dionica Amazona pala je za 4,6% dok je Apple trgovanje zatvorio na 1% nižoj razini nakon što je prethodno spomenutim najavama zabilježio rast uslijed pozitivnih očekivanja investitora oko godišnje konferencije na kojoj kompanija najavljuje nove proizvode.
Američki 2-godišnji prinos jučerašnji je dan zatvorio na 13 baznih bodova nižoj razini te bilježi pad od 34 bazna boda u proteklih pet trgovinskih dana što je najsnažnija korekcija od svjetske financijske krize. 2-godišnji prinos trenutačno se nalazi na najnižoj razini od 2017. godine – prije nego što je Fed u 2018. podignuo bazični kamatnjak za sveukupno 100 baznih bodova.
Pad prinosa potaknut je komentarima člana Fed Bullarda koji je istaknuo kako bi Fed uskoro mogao pribjeći sniženju bazičnog kamatnjaka uslijed manjka inflatornih pritisaka, usporavanja svjetskog rasta i rizika vezanih uz trgovinski rat s Kinom.
Povećana potražnja investitora za sigurnom imovinom je nastavljena te je američki 10-godišnji prinos pao ispod razine od 2,10% po prvi puta od rujna 2017. nakon što je prijetnja predsjednika Trumpa oko uvođenja carina na uvoz Meksičkih dobara zaprijetila dodatnih zaoštravanjem odnosa između SAD-a i vodećih trgovinskih partnera.
ISM indeks američkog prerađivačkog sektora zabilježio je pad treći mjesec uzastopno te se spustio na 52,1 bod u svibnju, suprotno očekivanjima blagog rasta. Indikator se trenutno nalazi na najnižoj razini od posljednjeg kvartala 2016. godine ali i dalje iznad granice od 50 bodova, odnosno u ekspanzivnom teritoriju.
Ispitanici su pritom izrazili zabrinutosti oko eskalacije američko-kineskih trgovinskih tenzija ali sentiment je ostao generalno pozitivan te odražava umjereno usporavanje rasta.
Slabljenje dolara započeto krajem prošlog tjedna je nastavljeno jučer te se parom EUR/USD trguje ponovno iznad razine od 1,12 dolara za jedan euro.
Značajan pad američkih obvezničkih prinosa odrazio se na dolar te su investitori reagirali na potencijalno smanjenje bazičnog kamatnjaka od strane Fed-a. Dodatno, prijetnje predsjednika Trumpa kako će uvesti carine na uvoz meksičkih dobara nisu pozitivne za dolar. Podsjećamo kako su u toku prošle godine SAD ispregovarale novi trgovinski dogovor s Meksikom a da bi sada ponovno prijetile uvođenjem carina. Takva retorika pokazuje kako SAD nije trgovinski partner kojem se može vjerovati.
S obzirom na navedeno, sklonost Kine da usvoji drugačiju retoriku i da popusti oko ključnih točaka novog trgovinskog dogovora se smanjuje.
Naravno, očekujemo da američki dolar i dalje profitira od niza prednosti kao što je uloga sigurnog valutnog utočišta te činjenice da viša razina kamatnih stopa implicira i veći manevarski prostor monetarne politike ukoliko se aktualni rizici po američku i svjetsku ekonomiju materijaliziraju.
Rast političkih rizika u euro zoni te znatno slabiji izgledi rasta onemogućavaju sustavnu dugoročnu aprecijaciju jedinstvene valute koja bi se mogla naći pod silaznim pritiskom već uslijed ovotjednog sastanka centralne banke te očekivane najave uvođenja novih mjera dugoročnog financiranja.