Signalitics

Dnevni pregled svjetskih tržišta: Rast američkih i europskih dioničkih indeksa

Skulptura bika na Wall Streetu
 Brendan McDermid / REUTERS

Američki dionički indeksi dan su završili u pozitivnom teritoriju nošeni optimizmom oko pregovora SAD-a i Kine nakon što je objavljeno da Kina radi na izmjeni svoje strategije Made in China 2025 kako bi se omogućio bolji pristup inozemnim kompanijama na kinesko tržište, a u kontekstu nedavnih razgovora sa bijelom kućom.

Isto tako, Kina je napravila svoju prvu veću kupovinu američke soje nakon razgovora čelnika dvaju zemalja ranije ovaj mjesec dok je ranije ovaj tjedan najavljeno smanjenje carina na uvoz američkih automobila sa 40% na 15%.

Pozitivnu izvedbu su zabilježili i europski dionički indeksi u inače volatilnom trgovanju u toku tjedna koje je uzrokovano neizvjesnostima oko ishoda „Brexita“ nakon što je britanski parlament odbio potpisati aktualni prijedlog dogovora odnosa sa EU nakon dana istupanja.

Sentimentu u Europi pomogla je objava podataka o industrijskoj proizvodnji u listopadu koja je zabilježila oporavak nakon pada u ranijem mjesecu. Mjesečni rast od 0,2% predvođen je proizvodnjom kapitalnih dobara, a pozitivnu izvedbu su zabilježili i ostali sektori s izuzetkom proizvodnje energije.

Fokus investitora pritom uvelike ostaje na zbivanjima u Velikoj Britaniji gdje se premijerka May uspjela održati na čelu stranke unatoč jučerašnjem pokušaju izglasavanja nepovjerenja sa 200 glasova za i 117 glasova protiv. May pritom inzistira na daljnjim pregovorima sa Europskom unijom u narednim danima kako bi se prilagodile ključne točke koje bi omogućile snažniju podršku za sklapanje dogovora u britanskom parlamentu.

Cijene nafte jučer su zabilježile blagi pad nakon objave da su zalihe američke nafte u proteklom tjednu pale manje nego što se inicijalno predviđalo te dodatno potaknule zabrinutosti da nedavno najavljeno smanjenje proizvodnje od strane OPEC-a u iznosu od 1,2 milijuna barela nafte dnevno u sljedećoj godini neće biti dovoljno da se cijene stabiliziraju.

Na potonje je ukazao i posljednji izvještaj OPEC-a koji je nagovijestio da će potencijalno biti potrebna snažnija smanjenja proizvodnje. Očekivano povećanje američke proizvodnje na rekordne razine od 12 milijuna barela dnevno u sljedećoj godini ključna je prijetnja stabilizaciji cijena u kombinaciji sa izglednim smanjenje potražnje uslijed usporavanja rasta svjetske ekonomije.

Tečaj EUR/USD zabilježio je blagi rast ususret današnjem sastanku Vijeća ECB-a. Tržišta pritom očekuju da će sukladno ranijoj retorici, ECB danas najaviti završetak programa otkupa obveznica krajem godine. Smatramo pritom kako je očekivana odluka prije svega čin tehničke prirode budući da bi u suprotnom ECB uskoro premašio zakonski limit te u posjedu imao više od jedne trećine obveznica pojedinih zemalja.

Istovremeno, političke turbulencije u Italiji i Francuskoj, nesigurnosti vezane uz Brexit te usporavanje rasta i narušavanje indikatora sentimenta pokazuju da ECB nema mnogo razloga za optimizam. U svijetlu navedenog očekujemo da će centralna banka još jednom ponoviti kako ima namjeru zadržati kamatne stope na aktualno niskim razinama barem još kroz ljeto sljedeće godine te zasigurno toliko dugo dok inflacija ne pokaže znakove samoodrživog kretanja prema cilju od 2%. Imajući na umu sveukupna nedavna zbivanja smatramo kako će do prvog podizanja kamatnjaka u euro zoni izgledno doći tek početkom 2020. godine, a u odnosu na ranija očekivanja rasta kamata u posljednjem kvartalu sljedeće godine.

Na strukturnoj operaciji održanoj u utorak HNB je prihvatio sve pristigle ponude banaka te plasirao 1.397 milijardi kuna likvidnosti na rok od pet godina te po kamatnoj stopi od 1,2% . Nakon što je putem devizne intervencije HNB početkom mjeseca kreirao dodatnih 3,7 milijardi kuna likvidnosti, višak likvidnosti u sustavu se zadržava na razinama od oko 7% BDP-a te osigurava zadržavanje kratkih kunskih stopa oko aktualnih rekordno niskih razina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. travanj 2024 09:27