Signalitics

Dnevni pregled svjetskih tržišta: Pozitivna izvedba američkih dioničkih indeksa

AUTOR:

OBJAVLJENO:

13.2.2019. u 10:43

AUTOR:

OBJAVLJENO:

13.2.2019. u 10:43

A trader works at his post on the floor of the New York Stock Exchange (NYSE) in New York, U.S.,December 26, 2018. REUTERS/Jeenah Moon
Jeenah Moon / REUTERS

Njujorška burza

Američki dionički indeksi zabilježili su rast u utorak uslijed optimizma investitora povezanog s načelnim dogovorom Demokrata i Republikanaca oko financiranja zida na granici s Meksikom a kojim bi se izbjegla ponovna obustava rada američke državne uprave ovaj petak.

 

Predsjednik Trump pritom je izrazio svoje razočaranje činjenicom da je manje od četvrtine od traženih 5,7 milijardi dolara za izgradnju zidu osigurano ovim dogovorom ali je pritom istaknuo kako vjeruje da do obustave rada državne uprave ipak neće doći.

U ranom dijelu današnjeg trgovanja azijski dionički indeksi bilježe pozitivnu izvedbu dok su obveznički prinosi porasli uslijed optimistične retorike predsjednika Trumpa vezano uz aktualne pregovore s Kinom.

 

Naime, Trump je jučer otvorio vrata produljenju trgovinskih pregovora s Kinom iza inicijalno predviđenog roka 1. ožujka te tako umirio tržišta koja su strahovala od nove runde carina ako dvije strane ne uspiju postići dogovor u sljedeća dva tjedna, a što se ne čini izglednim iz trenutne perspektive.

Ranije izjave američkog predsjednika upućivale su da ako do dogovora ne dođe do 1.ožujka, SAD će odmah povećati carine na uvoz 200 milijardi dolara vrijednosti kineskog uvoza s 10% na 25%. U međuvremenu Kina je pristala na povećanu kupovinu američkih dobara kako bi se smanjio trgovinski deficit između dvije zemlje dok se pregovori oko velikih ekonomskih reformi u Kini nastavljaju.

 

Cijene nafte porasle su u utorak uslijed znakova da OPEC nastavlja s planiranim smanjenjem proizvodnje. U svom mjesečnom izvještaju OPEC je izvijestio kako je proizvodnja nafte pala u siječnju u odnosu na raniji mjesec, a u kontekstu početka provođenja dogovorenog smanjenja proizvodnje koji uključuje i Rusiju i još devet proizvođača izvan OPEC-a. Ministar energetike Saudijske Arabije je pritom istaknuo kako će zemlja smanjiti svoju proizvodnju na oko 9,8 milijuna barela nafte dnevno u ožujku, a u odnosu na rekordnu proizvodnju od 11,1 milijun barela nafte u studenom kada su cijene nafte bilježile snažnu korekciju naniže.

 

Istovremeno, posljednji indikatori upućuju na rast proizvodnje nafte u SAD-u na rekordne razine uz očekivanja daljnjeg rasta u toku ove godine kada bi proizvodnja trebala dosegnuti 12,4 milijuna barela dnevno, a u odnosu na prijašnje procjene od 12,1 milijuna barela dnevno. Američka agencija za energetiku povisila je svoja očekivanja proizvodnje i u 2020. godini kada bi se proizvodnja trebala povećati na 13,2 milijuna barela dnevno u odnosu na ranije očekivanih 12,9 milijuna barela.

Posljednje objave tako upućuju da su SAD dosegnule proizvodnju od 12 milijuna barela već u siječnju ove godine – dva mjeseca ranije nego što se to inicijalno očekivalo. Unatoč smanjenju proizvodnje OPEC-a, cijene bi se u narednom periodu mogle naći pod pritiskom uslijed rasta proizvodnje u SAD-u ali i uslijed očekivano niže potražnje povezane s usporavanjem svjetskog ekonomskog rasta.

USD indeks završio je jučer svoj osmodnevni uspon te je trgovanje EUR/USD zatvoreno nešto iznad 1,13 dolara za jedan euro. Trumpova pomirbena retorika prema Kini koja upućuje da sve nije gotovo ako se dogovor ne postigne u sljedeća dva tjedna vratila je tržištu apetit za rizikom i posljedično rezultirala deprecijacijom američkog dolara.

 

Takva izvedba pokazuje da dolar uz tradicionalna sigurna utočišta poput franka i jena ostaje tržišni favorit u periodima povećane averzije prema rizičnoj imovini i obrnuto. Unatoč navedenome, tržišni konsenzus i dalje implicira solidno slabljenje dolara u toku ove godine gdje osnovna pretpostavka ostaje oporavak sentiment i ekonomskih indikatora euro zone u drugom dijelu godine uz istovremeno daljnje pauziranje Fed-a od podizanja bazičnog kamatnjaka.

Smatramo da ukoliko do takvog oporavka dođe Fed će nastaviti s ciklusom podizanja bazičnog kamatnjaka dok mnogo slabiji fundamenti euro zone sugeriraju kako će monetarna politika ECB-a ostati ekspanzivnog karaktera dulji vremenski period. Ipak, skloniji smo vjerovanju kako će u nastavku godine doći do daljnje deterioracije ekonomskih indikatora euro zone te kako će ECB u svijetlu navedenoga potencijalno morati uvesti nove mjere stimulansa ekonomije euro zone.

Nakon prošlotjedne devizne intervencije HNB-a, tečaj EUR/HRK stabilizirao se blago iznad razine od 7,40 kuna za jedan euro. U narednim tjednima pritom ne očekujemo značajnije aprecijacijske pritiske na kunu uslijed nižeg priljeva turista u post blagdanskom periodu te slabljenja izvozne potražnje povezane s usporavanjem rasta glavnih trgovinskih partnera.

Snažniji priljev deviza po drugim osnovama (povlačenje sredstava iz EU fondova, investicije) bit će izgledno kompenziran deviznim intervencijama HNB-a ukoliko tečaj padne ispod razine od 7,40 kuna za jedan euro.