Signalitics

Dnevni pregled svjetskih tržišta: Pad američkih dioničkih indeksa drugi dan zaredom

AUTOR:

OBJAVLJENO:

8.2.2019. u 9:22

AUTOR:

OBJAVLJENO:

8.2.2019. u 9:22

A trader works on the floor of the New York Stock Exchange shortly after the opening bell in New York, U.S., December 24, 2018. REUTERS/Lucas Jackson
Lucas Jackson / REUTERS

Ilustracija, Njujorška burza

Američki dionički indeksi zabilježili su korekciju drugi uzastopni dan u četvrtak uslijed obnovljenih strahova investitora oko rasta svjetske ekonomije gdje je rasprodaja dioničkih indeksa započela u Europi nakon što je Europska komisija značajno snizila svoja očekivanja rasta euro zone (vidi niže) a centralna banka Engleske je odlučila napraviti pauzu u podizanju kamatnjaka i također snizila svoja očekivanja rasta.

 

Svemu navedenome dodale su i zabrinutosti kako trgovinski dogovor između SAD-a i Kine se neće uspjeti postići do planiranog roka od 1. ožujka kako bi se spriječile daljnje eskalacije tenzija između dvije zemlje i nove carine.

Ekonomski savjetnik Bijele kuće Larry Kudlow izjavio je pritom kako između SAD-a i Kine i dalje postoje značajne razlike. Istovremeno, predsjednik Trump je izjavio kako se neće sastati sa kineskim predsjednikom prije 1.ožujka dok je u svojim prethodnim istupima istaknuo kako do konačnog dogovora neće doći bez njihovog sastanka.

Povećana averzija investitora prema rizičnoj imovini dovela je do pada njemačkih i američkih 10-godišnjih prinosa, a profitiralo je i zlato te tradicionalna sigurna utočišta poput jena i švicarskog franka.

 

Europska komisija jučer je objavila svoje zimske projekcije koje su pokazale značajne silazne revizije rasta diljem euro zone.

 

Preciznije, očekivana stopa rasta euro zone u tekućoj je godini revidirana naniže sa 1,9% na tek 1,3% dok u 2020. godini se očekuje stabilizacija rasta na 1,6% što je jednu desetinu ispod prijašnjih projekcija. Europska komisija pritom je upozorila na niz neizvjesnosti koje utječu na rast te istaknula kako rizici ostaju značajni te prije svega proizlaze iz potencijalnih pogrešaka u politici na globalnoj razini. Čak i u slučaju smirivanja trgovinskih tenzija, Europska komisija naglašava kako će razvoj situacije ostati neizvjestan te time i dalje biti važan faktor rizika za svjetsku ekonomiju. Nakon deficita sa Kinom, SAD bilježe najveće trgovinski deficit u robnoj razmjeni sa Europskom unijom što potencijalno upućuje na zaoštravanje tenzija između ekonomija nakon što SAD postignu dogovor s Kinom.

Njemačka i Italija pritom su zabilježile snažne silazne revizije rasta i to sa 1,8% na 1,1% te sa 1,2% na tek 0,2%, respektivno. Unatoč velikom izloženosti domaće ekonomije (vidi graf niže) a i slovenske prema ovim zemljama u vidu izvoza roba i usluga, očekivana stopa rasta Hrvatske revidirana je naniže tek za jednu desetinu na 2,7% odnosno u slučaju Slovenije za dvije desetine na 3,1%.  

 

Što se tiče Hrvatske, Europska komisija je istaknula kako očekuje da privatna potrošnja ostane glavni pokretač rasta uslijed poboljšanja na tržištu rada, pozitivnog potrošačkog sentimenta, niskih kamatnih stopa i niske inflacije. Očekivana stopa rasta od 2,7% u tekućoj godini tek je jednu desetinu ispod naših aktualnih projekcija a pri čemu priznajemo potencijalno i značajnije silazne rizike po izvedbu domaće ekonomije uslijed deterioracije ekonomskih indikatora i sentimenta naših vodećih trgovinskih partnera.

 

Privatne investicije bi trebale nastaviti rasti skromnim tempom uslijed povoljnog financiranja za kompanije dok bi očekivani snažniji priljev sredstava iz EU fondova trebao podržati rast javnih investicija. U 2020. Europska komisija predviđa daljnje usporavanje rasta na 2,6%.

 Što se tiče očekivanog usporavanja rasta naših glavnih trgovinskih partnera, Europska komisija je istaknula kako očekuje usporavanje rasta izvoza uz solidnu izvedbu izvoza usluga uslijed produljenja turističke sezone te značajnih investicija u turističkom sektoru u proteklim godinama sa poboljšanjem kvalitete smještaja. Snažna privatna potrošnja pritom će i dalje podržavati rast uvoza što će dovesti do produbljivanja negativne kontribucije rastu. Potonje je ujedno i glavni čimbenik radi kojeg smatramo da bi rast potencijalno mogao biti niži od trenutno očekivanog.

Strah oko usporavanja svjetskog rasta te daljnjih tenzija između SAD-a i Kine te naznake povećane proizvodnje u Libiji, doveli su do silaznih pritisaka na cijenu nafte. Nakon što je libijski general preuzeo kontrolu nad najvećim proizvođačem nafte u Libiji – Shararom – izgledno je kako će se proizvodnja od strane iste ponovno pokrenuti u narednim tjednima što bi moglo dovesti do daljnjeg pada cijena.