Signalitics

Dnevni pregled svjetskih tržišta: Optimizam na burzama zbog trgovinskog dogovora s Kanadom

AUTOR:

  • Signalitics Tajana Štriga

OBJAVLJENO:

2.10.2018. u 8:43

AUTOR:

  • Signalitics Tajana Štriga

OBJAVLJENO:

2.10.2018. u 8:43

, Image: 159987398, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Njujorška burza na Wall Streetu

Američki dionički indeksi jučer su zabilježili snažne uzlazne pritiske pri čemu je S&P 500 u jednom trenutku dosegnuo novu rekordnu razinu, a da bi krajem dana ipak izbrisali dio inicijalnih dobitaka te trgovanje završili u nešto manjem plusu.

 

Podsjećamo, optimizam investitora na ulazu u četvrti kvartal godine nošen je novim trgovinskim dogovorom između SAD-a, Meksika i Kanade kojim je reformirana postojeća NAFTA i koji je sklopljen u nedjelju navečer. Dok detalji samog trgovinskog dogovora nisu poznati, Trump je istaknuo kako se može očekivati da će od istog profitirati farmeri i proizvođači automobila i dijelova za proizvodnju automobila.

Generalno pozitivna reakcija na novo sklopljeni dogovor mogla se iščitati u svim tržišnim segmentima. Meksički peso i kanadski dolar ojačali su u toku dana, dok su cijene poljoprivrednih proizvoda kao što su soja i kukuruz porasle nakon što je ublažen strah od rasta zaliha istih u skladištima radi nemogućnosti plasiranja na tradicionalna američka izvozna tržišta te snažne poljoprivredne sezone ove godine.

 

ISM indeks sentimenta prerađivačke industrije SAD-a u rujnu je neočekivano korigirao za 1,5 bodova na 59,8 bodova. Postojeće razine pritom su i dalje visoke u povijesnim terminima te sugeriraju nastavak snažne izvedbe američke ekonomije u periodu pred nama.

Kritička vrijednost sentiment indikatora ocjenjuje se na 50 bodova te sve razine iznad toga impliciraju rast prerađivačkog sektora. Čelnik instituta za ocjenu sentimenta pritom je upozorio kako sudionici ostaju zabrinuti radi učinaka postojećih carina, te mogućih implikacija novih nakon što su SAD nametnule carine na polovicu uvoza kineske robe u zemlju te je neizvjesna budućnost trgovinskih odnosa između dvije ekonomije.

Stopa nezaposlenosti euro zone pala je za jednu desetinu na 8,1% u kolovozu, odnosno na najnižu razinu od studenog 2008. godine. Ista je pritom na najnižoj razini u Njemačkoj, odnosno na samo 3,4% dok najvišu stopu nezaposlenosti od 19,1% bilježi Grčka a slijede ostale periferne ekonomije kao što su Cipar i Portugal. Diskrepancije u ekonomskoj snazi pojedinih regija euro zone koje su vidljive u znatnim razlikama u stopama nezaposlenosti, jačini inflatornih pritisaka te fiskalnim indikatorima predstavljaju glavni izazov za nositelje monetarne politike u narednom periodu.

 

Ministri financija euro zone na jučerašnjem su sastanku reagirali na posljednje informacije o novom proračunu talijanske vlade gdje se očekuje povećanje deficita proračuna na 2,4% sljedeće godine. Francuski ministar financija izjavio je kako je Italija dužna slijediti pravila kao i bilo koja ostala zemlja članica te da s obzirom na povezanost ekonomija, neodgovorna fiskalna politika Italije ugrožava budućnost ostalih zemalja.

Istovremeno, nova talijanska vlada ustraje u izjavama kako povećanje deficita neće dovesti do rasta javnog duga kao udjela u BDP-u budući da će isti zabilježiti silaznu putanju radi planiranog snažnog rasta bruto domaćeg proizvoda koji će između ostaloga biti nošen javnim investicijama i poreznim rasterećenjem te isplatom minimalnog dohotka građanima.

Prinosi na talijanski dug ostaju pod pritiskom uslijed rasprodaje investitora, a službena komunikacija Europske unije biti će poznata krajem mjeseca budući da Italija mora predati službeni dokument proračuna do sredine mjeseca.

Cijena Brent nafte jučer je porasla iznad 85 dolara po barelu po prvi puta u protekle četiri godine uslijed postojećih zabrinutosti investitora oko manjka ponude nafte nakon što sankcije SAD-a prema Iranu stupe na snagu u narednom mjesecu te postojećeg smanjenja proizvodnje u Venezueli.

Neki od najvećih uvoznika iranske nafte već su smanjili uvoz ususret stupanju sankcija na snagu 04. studenog a trenutne informacije impliciraju kako će tek 20% uvoza iranske nafte ostati neometeno sankcijama s obzirom da Turska i Kina se izgledno neće podvrgnuti istima.

Dodatno, novosklopljeni trgovinski savez SAD-a, Meksika i Kanade donekle smiruje zabrinutosti investitora oko potencijalnog trgovinskog rasta te implicira potencijalno više razine globalne potražnje za naftom. Neto duge pozicije u naftnim futuresima porasle su za 100 milijuna barela u toku devetog mjeseca.