Europski i američki dionički indeksi jučer su zabilježili oporavak, ali su i dalje na putu najsnažnije mjesečne korekcije u toku ove godine uslijed pretežito negativne izvedbe od početka mjeseca kada su SAD neočekivano povećale carine na uvoz kineske robe, a što je rezultiralo jačanjem zabrinutosti oko budućnosti trgovinskih odnosa dvije ekonomije i izvedbe svjetske ekonomije u narednom periodu.
Konflikti oko trgovine i tehnologije između SAD-a i Kine pritom ne pokazuju naznake smirivanja dog očekivanja usporavanja rasta u vodećim svjetskim ekonomijama jačaju. Istaknimo kako je Brazil u prvom kvartalu ove godine zabilježio prvu korekciju BDP-a u više od dvije i pol godine.
Američki obveznički prinosi su zabilježili daljnje silazne pritiske te 10-godišnji prinos bilježi pad od preko 30bb u odnosu na početak svibnja, odnosno prije nego što su tenzije između SAD-a i Kine eskalirale.
Izgledno je kako će se napetost na svjetskim financijskim tržištima nastaviti i u narednim tjednima, ususret sastanku kineskog i američkog predsjednika na sastanku G20 zemalja krajem lipnja koji bi trebao pokazati da li je zaoštravanje retorike od strane SAD-a ipak samo pregovaračka taktika.
Jučerašnja druga objava američkog BDP-a za prvi kvartal ove godine je pokazala silaznu reviziju od jedne desetine na 3,1% (anualizirana stopa rasta u odnosu na prethodni kvartal). Analitičari su pritom anticipirali i nešto snažniju silaznu reviziju, a na umu treba imati da spomenuta izvedba i dalje predstavlja ubrzanje u odnosu na 2,2% ostvarenih u posljednjem kvartalu prošle godine.
Opreznom tonu na tržištu je uz invertiranu krivulju prinosa, dodana i mješovita objava ekonomskih indikatora u SAD-u u nedavnom periodu. Dok povjerenje potrošača nastavlja bilježiti daljnji rast i upućuje na snažnu izvedbu privatne potrošnje, posljednje objave tvorničkih narudžbi i prerađivačke aktivnosti i sentimenta u tom sektoru su bile razočaravajuće.
Potonje u suštini i ne iznenađuje s obzirom na negativnu izvedbu ili usporavanje rasta prerađivačkih sektora ostalih vodećih svjetskih ekonomija i negativnih implikacija koje podizanje carina na uvoz kineskih roba ima na američke kompanije.
Član Fed-a Richard Clarida u svom je jučerašnjem govoru istaknuo kako bi centralna banka mogla sniziti bazični kamatnjak ukoliko ekonomska aktivnost zabilježi neočekivani podbačaj, a s ciljem osiguravanja nastavka ekspanzije američke ekonomije. Dok su članovi Fed-a odlučili zadržati bazični kamatnjak nepromijenjenim na prošlom sastanku, Clarida je istaknuo kako je potonje posljedica očekivanog oporavka inflacije s trenutno niskih razina, ali kako je centralna banka spremna djelovati ukoliko ocijeni kako su rizici po izvedbu domaće ekonomije porasli.
Clarida je nastavio da ukoliko nadolazeće objave ekonomskih indikatora pokažu ustrajan nastavak kretanja inflacije ispod 2% ili sugeriraju kako svjetska ekonomska i financijska zbivanja predstavljaju rizik za očekivanu izvedbu američke ekonomije, centralna banka je spremna uzeti navedeno u obzir te napraviti primjerenu prilagodbu monetarne politike.
Rasprava o potencijalnom smanjenju bazičnog kamatnjaka predstavlja zaokret u retorici američke centralne banke gdje je ranije naglašavana potreba za strpljivosti dok su projekcije upućivale na još jedno podizanje kamatnjaka u sljedećoj godini nakon pauze u ovoj. Navedeno bi mogao potencijalno biti prvi korak prema službenoj promjeni retorike centralne banke na sastanku u lipnju.
Tečaj EUR/USD nije zabilježio praktički nikakve promjene nakon govora Clarida što pokazuje koliko je neosjetljiv dolar postao na potencijalno smanjenje bazičnog kamatnjaka. U suštini, potonje nas ne bi trebalo iznenaditi budući da Fed fund futures kotacije (vidi graf iznad) već upućuju na smanjenje bazičnog kamatnjaka za 75bb do kraja sljedeće godine.
Smatramo tako da tržište reagira u odnosu s našim inicijalnim očekivanjima, odnosno da daje prednost dolaru u odnosu na ostale vodeće svjetske valute radi činjenice da Fed zbog normalizacije monetarne politike u prethodnom periodu, sada ima na raspolaganju veći manevarski prostor kako bi se nosio s narušenim ekonomskim uvjetima.
U međuvremenu, vrijednost britanske funte u odnosu na američki dolar pala je ispod 1,26 po prvi puta od privremenog proboja u siječnju uslijed rasta vjerojatnosti kako bi do izlaska Velike Britanije iz EU ipak moglo doći bez dogovora nakon što je Brexit stranka odnijela prevlast u britanskom parlamentu na prošlotjednim izborima.