Signalitics

Dnevni pregled svjetskih tržišta: Kina pozvala SAD na obnovu trgovinskih pregovora

AUTOR:

OBJAVLJENO:

27.8.2019. u 10:41

AUTOR:

OBJAVLJENO:

27.8.2019. u 10:41

U.S. President Donald Trump meets with China's President Xi Jinping at the start of their bilateral meeting at the G20 leaders summit in Osaka, Japan, June 29, 2019. REUTERS/Kevin Lamarque
Kevin Lamarque / REUTERS

Donald Trump i Xi Jinping

Nakon značajne korekcije u petak, američki dionički indeksi jučer su zabilježili oporavak nakon što je predsjednik Trump na summitu G7 zemalja objavio kako je Kina preko noći kontaktirala SAD te predložila da nastave trgovinske pregovore i pokušaju postići dogovor kojim bi se okončao trgovinski rat.

 

Trumpova izjava je stabilizirala svjetska financijska tržišta uz pretežiti rast europskih dioničkih indeksa a pozitivnu izvedbu bilježe i azijski dionički indeksi u ranom dijelu trgovanja. Tradicionalna sigurna utočišta kao što su zlato i jen, izbrisala su dio svojih inicijalnih dobitaka dok su američki obveznički prinosi zabilježili blagi rast što također potvrđuje stabilizaciju tržišnog sentimenta.

Ipak, na umu treba imati kako je predsjednik Trump u proteklih godinu dana često sugerirao kako su dvije zemlje blizu postizanja dogovora koji se još uvijek nije materijalizirao a odnosi su zabilježili daljnje pogoršanje. Obnova pregovora pružila je tržištima olakšanje u kratkom roku no u nedostatku konkretnog dogovora, tržišne neizvjesnosti ostaju značajne te se nepovoljno odražavaju na svjetske izglede rasta.

Ifo indeks poslovne klime Njemačke pao je za 1,5 bodova na 94,3 boda u kolovozu, reflektirajući lošiju procjenu aktualnih ekonomskih uvjeta te pogoršana očekivanja ekonomskih uvjeta na horizontu od sljedećih šest mjeseci.

 

Deterioracija ekonomskog sentimenta ostvarena je diljem sektora s naglašenim padom u sektoru razmjene i usluga, dok su prerađivački i građevinski sektor zabilježili nešto blažu korekciju. Sektorski pregled tako pokazuje daljnja prelijevanja slabosti iz prerađivačkog sektora u druge dijelove ekonomije.

Rizici da će se recesija iz prerađivačkog sektora preliti u ostale sektore, poput usluga i građevine, su porasli u nedavnom periodu. Nakon što je njemački BDP zabilježio pad od 0,1% kvartalno u drugom kvartalu godine, zahtjevi za dodatnim fiskalnim stimulansom su se intenzivirali u proteklim tjednima.

U svom Programu o stabilnosti koji je predala EU prošlog travnja, Njemačka je već planirala usvojiti ekspanzivne mjere fiskalne politike vrijedne 4% BDP-a u periodu od 2019. do 2022. sa 0,75% predviđenih u ovoj godini. Ovaj iznos mogao bi se i povećati u slučaju znatnih vanjskih šokova kao što je izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz EU bez dogovora ili nametanje carina na uvoz europskih automobila u SAD.