Fed je na jučerašnjem sastanku snizio ciljanu razinu raspona bazičnog kamatnjaka za 25 baznih bodova na 2% do 2,25%. Ovo je prvo smanjenje kamatnjaka od financijske krize te je u skladu s Fed-ovom retorikom te tržišnim očekivanjima. Isto tako Fed je najavio kako će završiti program smanjenja svoje bilance u kolovozu, dva mjeseca ranije nego što se planiralo.
Istovremeno, Fed-ova jučerašnja retorika implicira malo više neizvjesnosti vezano uz očekivano drugo smanjenje kamatnjaka u rujnu te su ublažena tržišna očekivanja oko agresivnog smanjenja kamatnjaka u narednim mjesecima kada je Fed istaknuo kako je ovo samo mjera prilagodbe na sredini ciklusa.
Ovakva retorika u skladu je s našim napomenama kako američka centralna banka nema razloga za agresivno labavljenje monetarne politike uslijed i dalje više nego solidne ekonomske izvedbe. Ipak, ne isključujemo da bi Fed mogao sniziti bazični kamatnjak još jednom ove godine, ako se deterioracija u vanjskom okruženju nastavi te ekonomski podaci za SAD pokažu bilo kakve znakove usporavanja rasta.
Čelnik Fed-a Powell u svom je govoru istaknuo dva ključna razloga koja stoje iza odluke o smanjenju kamatnjaka. Kao prvo, centralna banka smatra da će prilagodbom kamatnjaka pružiti osiguranje od rizika za američku ekonomiju koji dolaze od usporavanja svjetskog rasta i trgovinskih neizvjesnosti.
Ipak, Powell je ekonomske izglede u SAD-u opisao pozitivnima te je rekao da zbilja ne postoji ništa u američkoj ekonomiji što predstavlja neposrednu prijetnju ekonomskoj izvedbi. Powell se osvrnuo i na usporavanje rasta svjetskog prerađivačkog sektora te istaknuo kako isto predstavlja veće rizike za američku ekonomiju nego što se to ranije smatralo, a sukladno posljednjoj objavi podataka o BDP-u za drugi kvartal koja je pokazala slabiji rast investicija i prerađivačke aktivnosti.
Kao drugo, centralna banka smatra da će prilagodba kamatnjaka naniže ubrzati povratak inflacije prema srednjoročnom cilju od 2%. Unatoč tome što je rast temeljne inflacije ojačao blago u proteklim mjesecima, Powell je napomenuo kako su se niske stope rasta inflatornih pritisaka nastavila u domaćoj ekonomiji te kako globalni deflatorni pritisci nastavljaju prevladavati.
Nisu svi članovi Vijeća centralne banke uvjereni kako su ovo dovoljno dobri argumenti za smanjenje kamatnjaka. U tjednima pred sastanak, šest članova Vijeća izrazilo je sumnje u potrebu za labavljenjem monetarne politike. Njih dvoje koji su članovi koji imaju pravo glasovanja o monetarnoj politici, George i Rosengren jučer su glasovali za zadržavanje kamatnjaka na nepromijenjenim razinama što pokazuje kako je mogućnost centralne banke da dalje snizi kamatnjak u ovakvim tržišnim okolnostima ograničena.
Powell je po završetku sastanka pojasnio da centralna banka ne očekuje da se ciklus smanjenja kamatnih stopa nastavi dugo jer ne vide stvarne ekonomske slabosti koje bi to zahtijevale. Pogled na graf gore o tržišnim očekivanjima smanjenja kamatnjaka prije i poslije sastanka pokazuje kako su ista smanjenja nakon sastanka.
Američko dioničko tržište zabilježilo je snažnu rasprodaju po završetku sastanka nakon što su investitori ocijenili kako mogu računati na manju potporu monetarne politike nego što se to predviđalo.
Tečaj EUR/USD je zabilježio snažne silazne pritiske te se parom trenutačno trguje ispod razine od 1,10 dolara za jedan euro što je najniža razina još od svibnja 2017. godine. Dolar je profitirao od ublaženih očekivanja daljnje monetarne relaksacije.
Ključno pitanje ostaje hoće li Fed dostaviti drugo smanjenje kamatnjaka u rujnu ili ne. Isto će prema našem mišljenju osim stanja u vanjskom okruženju te nadolazeće objave ekonomskih indikatora, uvelike ovisiti i o napretku američko-kineskih trgovinskih pregovora. Ako tenzije između dvije zemlje eskaliraju i uvedu se nove carine, smatramo kako centralna banka neće oklijevati u daljnjoj prilagodbi monetarne politike.
Jučer su objavljeni podaci o rastu euro zone u drugom kvartalu godine prema kojima je zabilježeno povećanje od 0,2% kvartalno, odnosno 1,1% godišnje – za jednu desetinu niže nego u prvom kvartalu godine.
Italija je zabilježila stagnaciju u drugom kvartalu dok su tržišta očekivala blagu kontrakciju na kvartalnoj razini. Na godišnjoj razini zabilježen je pad od 0,04%. Iako detaljniji pregled podataka po komponentama još nije dostupan, izvještaj je naglasio kako domaća potražnja i neto izvoz nisu doprinijeli rastu u drugom kvartalu.