Američki dionički indeksi zabilježili su pozitivnu izvedbu što je ujedno i treći rast istih u četiri ovogodišnja trgovinska dana, a u kontekstu obnavljanja pregovora između SAD-a i Kine s ciljem postizanja novog trgovinskog dogovora do isteka planiranog roka od 90 dana početkom ožujka.
Kako bi dogovor konačno mogao biti postignut dao je naslutiti i predsjednik Trump svojom nedavnom izjavom kako će američki dionički indeksi početkom godine profitirati od novih trgovinskih dogovora SAD-a i vodećih partnera, uključujući Kinu.
Sentiment investitora pritom nije uspjela narušiti niti ispod očekivana objava ISM indikatora sentimenta američkog ne-prerađivačkog sektora gdje je isti pao za 3,1 bod na 57,6 bodova u prosincu, a što je ujedno najniža razina indikatora u proteklih pet mjeseci.
Podsjećamo kako je u prethodnom tjednu objavljeni indikator sentimenta američkog prerađivačkog sektora također zabilježio iznad očekivanu korekciju, a što je konzistentno s očekivanjima da će blijedeći učinci fiskalne ekspanzije te restriktivnija monetarna politika dovesti do umjerenog usporavanja rasta američke ekonomije u toku ove godine.
Istovremeno, jučer objavljeni podaci o trgovini na malo euro zone u studenom ukazuju na realan rast od 0,6% mjesečno što je drugi uzastopni mjesec rasta indikatora te iznad tržišnih očekivanja rasta od tek 0,1% mjesečno.
Ipak, većina dosada objavljenih ekonomskih indikatora podupire tezu da se usporavanje rasta u euro zoni nastavilo u posljednjem kvartalu 2018. Naime, tvorničke narudžbe u Njemačkoj pale su u studenom za 1,0% mjesečno čime je nadmašena i najpesimističnija projekcija korekcije od 0,6% mjesečno.
Indikatori sentimenta također potvrđuju narušavanje ekonomskih izgleda budući da je Sentix indikatora sentimenta Njemačke u siječnju pao treći uzastopni mjesec te se spustio na svoju najnižu razinu od listopada 2014. godine.
Ništa optimističniju sliku nije pokazala niti posljednja objava PMI indikatora koja upućuje na izgledno niže stope rasta ekonomije Njemačke u narednom periodu, negativnu izvedbu privatnog sektora u Francuskoj po prvi puta od 2016. godine te generalno pogoršanje poslovne i investicijske klime euro zone na kraju prethodne godine sa indikatorima sentimenta oko najnižih razina u protekle tri do četiri godine.
Dok se jedan dio izvedbe može pripisati negativnim utjecajima na poslovnu klimu od strane protesta u Francuskoj, narušena slika reflektira i generalno usporavanje svjetskog ekonomskog rasta te lošiju fundamentalnu sliku ekonomije euro zone. Kompanije pritom ostaju zabrinute oko neizvjesnosti kao što su budući uvjeti robne razmjene sa vodećim trgovinskim partnerima, Brexit te rast političkih tenzija u euro zoni.
Uzlazni pritisci na cijenu nafte su nastavljeni jučer pri čemu je cijena Brent nafte porasla za preko 10% u toku ove godine uslijed reakcije tržišta na ranije dogovoreno smanjenje proizvodnje od strane OPEC-a.
Neizvjesnosti pritom ostaju značajne budući da još uvijek nije jasno da li će postojeće smanjenje proizvodnje od strane OPEC-a biti dovoljno da kompenzira očekivano smanjenje potražnje radi usporavanja svjetskog ekonomskog rasta, a što je nedavno naglasio i OPEC izjavivši kako će potencijalno biti potrebni i značajniji rezovi proizvodnje.
Tečaj EUR/USD jučer je zabilježio uzlazne pritiske pri čemu se parom trguje tek blago ispod razine od 1,15 dolara za jedan euro, a u kontekstu razočaravajuće objave ISM indikatora sentimenta američkog ne-prerađivačkog sektora te izjave člana Fed-a Bostica kako smatra da će Fed potencijalno se odlučiti na tek jedno podizanje bazičnog kamatnjaka u toku ove godine u odnosu na dosad anticipirana dva podizanja po 25bb.
Unatoč očekivanome umjerenom usporavanju rasta američke ekonomije, zadržavamo naša očekivanja podizanja kamatnjaka dva puta u toku ove godine od čega će prvo izgledno biti na rasporedu u lipnju dok Fed dobije malo jasniji uvid u jačinu usporavanja te učinke očekivanog novog trgovinskog dogovora sa Kinom koji bi trebao pomoći oporavku tržišta. Nakon očekivana dva podizanja kamatnjaka ove godine vjerujemo da će Fed završiti sa normalizacijom kamatnih stopa u ovom ciklusu .
Daljnje usporavanje rasta ekonomije euro zone, niska stopa bazične inflacije te niz političkih rizika podupiru našu tezu da će kamatne stope ostati na aktualno niskim razinama barem do prvog polugodišta 2020. godine. Ne zaboravimo i kako je ECB izjavio kako ima namjeru reinvestiranja dospjelih obveznica dugo nakon datuma prvog podizanja kamatnjaka što znači kako će dugoročni prinosi obveznica ekonomija euro zone također ostati nisko.