Signalitics

Dnevni pregled svjetskih tržišta: Dionički indeksi dosegnuli nove rekordne razine

AUTOR:

OBJAVLJENO:

4.7.2019. u 10:25

AUTOR:

OBJAVLJENO:

4.7.2019. u 10:25

A trader works at his post on the floor of the New York Stock Exchange (NYSE) in New York, U.S.,December 26, 2018. REUTERS/Jeenah Moon
Jeenah Moon / REUTERS

Njujorška burza

Rast američkih dioničkih indeksa nastavljen je peti uzastopni trgovinski dan te su isti dosegnuli nove rekordne razine. S&P 500 tako nedostaje svega nekoliko bodova da po prvi puta prijeđe razinu od 3000 bodova.

 

Europski Stoxx 600 je jučer dosegnuo najvišu razinu od lipnja 2018., nošen izvedbom dionica potrošačkog sektora koje su više nego kompenzirale pad dionica energetskog sektora nakon što je cijena nafte u ranijem trgovinskom danu pala za gotovo 5%.

Američka tržišta danas su zatvorena radi blagdana, a hoće li se rast dioničkih indeksa nastaviti i početkom sljedećega tjedna, pokazat će današnja objava podataka o zaposlenosti u lipnju koja bi trebala pokazati da li je prošlomjesečni podbačaj u rastu zaposlenih bio tek iznimka ili početak novog trenda.

U međuvremenu, objavljeni podaci o ADP zaposlenosti u lipnju pokazali su kako je privatni sektor u lipnju zabilježio rast zaposlenosti od 102 tisuće, što je znatno iznad rasta od svega 41 tisuće u svibnju, ali je nešto ispod tržišnih očekivanja povećanja od oko 140 tisuća.

 

Eskalacija trgovinskih tenzija između SAD-a i Kine početkom svibnja se odrazila na neke američke indikatore u međuvremenu. Uvođenje viših carina na uvoz pojedinih kineskih dobara te s time povezane neizvjesnosti (a ne zaboravimo niti privremeni trgovinski sukob s Meksikom u istom periodu), rezultirali su padom sentimenta u prerađivačkoj industriji.

U kontekstu navedenog, izgledno je kako su se neizvjesnosti te usporavanje rasta odrazile i na odluke kompanija o zapošljavanju novih radnika u pojedinim sektorima.

Indikator koji pokazuje razliku između postotka ljudi koji ocjenjuju da na tržištu rada ima dovoljno poslova i onih koji kažu da je do poslova teško doći, je pao za 5,9 postotnih bodova u lipnju što je najsnažniji pad od veljače 2009. godine te zasigurno nije dobar indikator kretanja na američkom tržištu rada iz perspektive tržišnog sentimenta.

Ipak, tržišni konsenzus i dalje implicira solidan rast ukupne američke zaposlenosti od oko 160 tisuća u lipnju nakon rasta od 75 tisuća u svibnju, a što bi osiguralo zadržavanje stope nezaposlenosti oko najniže razine u proteklih pedeset godina, odnosno oko 3,6%.

 

ISM indikator sentimenta američkog ne-prerađivačkog sektora u lipnju je zabilježio iznad očekivani pad te se spustio na najnižu razinu od srpnja 2017. godine. Komentari ispitanika istraživanja reflektiraju mješovite osjećaje oko poslovnih uvjeta te sveukupne ekonomske izvedbe gdje se velik dio nesigurnosti može pripisati trgovinskim neizvjesnostima.

Detalji izvještaja također su pokazali mješovitu izvedbu budući da su nove narudžbe i zaposlenost pali u lipnju dok su cijene i broj zaostalih narudžbi porasli.

 

Podaci objavljeni ranije ovaj tjedan pokazali su kako se ISM indikator sentimenta američkog prerađivačkog sektora spustio na najnižu razinu od kraja 2016. godine.

Pad američkih sentiment indikatora u proteklim danima ide u prilog tržišnim očekivanjima da bi se Fed mogao odlučiti na smanjenje bazičnog kamatnjaka već na sljedećem sastanku u srpnju. Ipak, tečajem EUR/USD se trguje oko nepromijenjenih razina – blago ispod razine od 1,13 dolara za jedan euro.

Takvu izvedbu pripisujemo suzdržanosti investitora pred objavu podataka o lipanjskoj zaposlenosti. Ukoliko dođe do podbačaja iste, svaka sumnja oko namjere Fed-a da reagira u narednim mjesecima bit će otklonjena te bi tečaj EUR/USD u tom slučaju zabilježio obnovu uzlaznih pritisaka.

 

EU vođe ovaj su tjedan nominirale aktualnu čelnicu IMF Christine Lagarde na mjesto predsjednice Europske centralne banke. Iako Lagarde nije imala direktan utjecaj s monetarnom politikom u toku karijere, iz njezinih se govora mogu iščitati pojedina ključna mišljenja.

Lagarde je uporno upozoravala na nisku inflaciju u euro zoni u 2014. te je bila zagovornik labavljenja monetarne politike te pružala snažnu podršku stavovima aktualnog čelnika Draghija kako je centralna banka spremna učiniti sve što je potrebno kako bi ostvarila svoje ciljeve.

Nedavno, Lagarde je izrazila zabrinutosti oko svjetskih ekonomskih izgleda te je pozvala centralne banke da prilagode svoje monetarne politike što implicira da je voljna podržati monetarnu relaksaciju u aktualnim uvjetima.

Istaknimo i kako je Lagarde u svojim izjavama pružala podršku reformama euro zone koje su uslijedile nakon svjetske financijske krize te je zagovornik dublje fiskalne i financijske integracije kako bi se povećala mogućnost euro zone da se bori s vanjskim šokovima.

Sve u svemu, izgledno je kako se politika Europske centralne banke pod novom predsjednicom neće razlikovati mnogo od dosadašnje a što potvrđuje naša postojeća očekivanja smanjenja depozitne kamatne stope za oko 10 baznih bodova već u toku ove godine.