Signalitics

Dnevni pregled svjetskih tržišta: Čini se da će Fed nastaviti s podizanjem kamatnjaka

AUTOR:

  • Signalitics Tajana Štriga

OBJAVLJENO:

27.9.2018. u 11:06

AUTOR:

  • Signalitics Tajana Štriga

OBJAVLJENO:

27.9.2018. u 11:06

, Image: 112960627, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Wall Street

Fed je na jučerašnjem sastanku u skladu s tržišnim očekivanjima podignuo bazični kamatnjak za 25bb po osmi puta u ovom ciklusu normalizacije kamatnih stopa i treći puta u toku ove godine. Ciljana razina raspona trenutno se nalazi na 2,00%-2,25%.

Signali_1-27_9

 

Na press konferenciji za novinare čelnik Fed-a Powell je prikazao optimističnu sliku ekonomske izvedbe SAD-a te izjavio kako je ekonomija snažna, stope rasta su na zdravim razinama, stopa nezaposlenosti je niska te broj zaposlenih raste konstantno uz istovremeni rast plaća. Što se tiče implikacija trgovinskog rata između SAD-a i Kine, Powell je istaknuo kako je moguće da će se carine prenijeti na potrošače kroz višu razinu cijena, ali da trenutni podaci to još uvijek ne pokazuju.

Nove projekcije uvelike su u skladu s ranijima, pri čemu je najznačajnija promjena ovogodišnja uzlazna revizija stope rasta BDP-a za 0,3pb na 3,1%. Izuzev navedenog promjene su marginalne, maksimalnog intenziteta od jedne desetine. Što se tiče tempa podizanja bazičnog kamatnjaka, trenutne projekcije i posljednja Fed-ova retorika potvrđuju ranija očekivanja još jednog podizanja kamatnjaka ove godine (najvjerojatnije u prosincu) te još tri podizanja kamatnjaka sljedeće godine.

Signali_2-27_9

 

Nadalje, aktualne projekcije impliciraju kako će Fed nastaviti s podizanjem kamatnjaka i u 2020. kada će bazični kamatnjak dosegnuti vrhunac od 3,4% i na tim razinama se zadržati i u 2021., a što je nešto iznad dugoročne projekcije neutralne razine kamatnjaka od 3,0% (ranije 2,9%).

Nakon što su u ranijim danima zabilježili snažne uzlazne pritiske, američki obveznički prinosi zabilježili su umjerenu korekciju na niže po objavi odluke, dok su američki dionički indeksi dan završili blago u negativnom teritoriju.

Signali_3-27_9

 

Posljednje informacije sugeriraju kako će SAD u toku ovog tjedna objaviti nacrt trgovinskog dogovora s Meksikom, pri čemu vrata i dalje ostaju otvorena mogućnosti kasnijeg pridruženja Kanade kojim bi se u potpunosti izmijenila NAFTA čija budućnost trenutno ostaje neizvjesna.

Rast profita najvećih kineskih industrijskih kompanija usporio je na najnižu razinu u proteklih pet mjeseci uslijed prvih negativnih učinaka carina na drugu najveću ekonomiju svijeta. U kolovozu profiti kompanija porasli su za 9,2% godišnje što je značajno usporavanje s razina od 16,2% godišnje ostvarenih u srpnju te je četvrti uzastopni mjesec usporavanja rasta.

Istovremeno, ECB je jučer upozorila na negativne implikacije eskalacije trgovinskog rata gdje je istaknuto kako bi dugoročni učinci imali snažnije negativne posljedice na SAD nego na ostatak svijeta. Prema istraživanju, kada bi SAD uveo carine od 10% na svu uvozno robu u zemlji, a trgovinski partneri uzvratili istom mjerom, rezultat bi bio snažniji rast kineskog BDP-a te bi kineski izvoznici zauzeli veći dio svjetskog tržišta dok bi se udio američkog izvoza u svjetskoj robnoj razmjeni smanjio. Do sličnih zaključaka ranije su došle centralne banke Engleske i Francuske.

Tečaj EUR/USD je jučer korigirao naniže tek za 30-ak pipseva usprkos Fed-ovom podizanju kamatnjaka i najavi očekivanja daljnje normalizacije monetarne politike u narednom periodu što je očekivano s obzirom da je u skladu s Fed-ovim ranijim projekcijama te je već uvelike ugrađeno u cijene tržišnih instrumenata.

Signali_4-27_9

 

Smatramo pritom kako su u trenutne razine tečaja EUR/USD ugrađena pretjerano optimistična očekivanja vezana uz buduću politiku ECB-a. Naime, intencija ECB-a da krajem godine okonča program otkupa obveznica se čini više kao čin tehničke prirode s obzirom da regulacija obvezuje ECB-a da ne drži više od jedne trećine obveznica pojedinih zemalja članica, limit kojem se ECB već izuzetno približila.

Signali_5-27_9

 

Isto tako, ECB je eksplicitno najavila kako nema intenciju podizanja bazičnog kamatnjaka barem kroz ljeto sljedeće godine te zasigurno toliko dugo dok rast cijena ne postane samoodrživ u svom kretanju prema srednjoročnom cilju od 2%.

Iako smatramo da će ECB marginalno podići kamatne stope krajem sljedeće godine, niz problema s kojima se suočava euro zona sugeriraju kako nema razloga očekivati značajnije podizanje ključnih kamatnjaka u narednom periodu.

Poimence, visoka razina javnog duga pojedinih ekonomija na periferiji euro zone uz istovremeno usporavanje rasta sugeriraju kako bi ECB-ovo podizanje kamatnjaka narušilo potencijal tih ekonomija da smanje razinu zaduženosti prije ulaska u silaznu fazu ekonomskog ciklusa, čime bi se radi tipičnog procikličnog rasta javnih izdataka i smanjenja BDP-a u recesiji riskiralo obnavljanje dužničke krize.

Isto tako, visoka stopa nezaposlenosti u ekonomijama periferije te posebica visoka stopa nezaposlenosti mladih kojih su ključni generatori potrošnje implicira kako će rast cijena ostati skroman. Sve navedeno implicira kako će se spread između kamatnih stopa euro zone i SAD-a nastaviti širiti u narednom periodu te podupire naša očekivanja snažnog dolara.