Signalitics

Dnevni pregled svjetskih tržišta: Četvrti put ove godine Fed podigao bazični kamatnjak

AUTOR:

  • Signalitics Tajana Štriga

OBJAVLJENO:

20.12.2018. u 11:25

AUTOR:

  • Signalitics Tajana Štriga

OBJAVLJENO:

20.12.2018. u 11:25

Traders work on the floor at the New York Stock Exchange (NYSE) in New York City, New York, U.S., December 4, 2018. REUTERS/Brendan McDermid
Brendan McDermid / REUTERS

Ilustracija

Fokus investitora jučer je bio na sastanku Vijeća Fed-a na kojem je u skladu s tržišnim očekivanjima došlo do četvrtog podizanja bazičnog kamatnjaka u toku ove godine te devetog u ovom ciklusu normalizacije kamatnih stopa a čime je razina istoga podignuta za 25bb na ciljani raspon od 2,25% do 2,50%. Odluka članova Vijeća je bila jednoglasna.

 

Tržišta su pritom ipak bila više fokusirana na retoriku Fed-a vezanu uz budući tempo i tajming podizanja bazičnog kamatnjaka. Najvažnija promjena u retorici jest da Vijeće sada anticipira „neko“ daljnje postupno povećanje kamatnjaka umjesto jednostavnog očekivanja rasta istoga što reflektira Fed-ovu opreznost u komunikaciji kako se približava neutralnoj razini kamatnjaka uz istovremeno značajne turbulencije na financijskim tržištima. U kontekstu potonjeg Vijeće je istaknulo kako ima namjeru pomno pratiti zbivanja uz istovremeno procjenu implikacija na ekonomske izglede.

 

Generalno gledajući, Fed-ova procjena stanja američke ekonomije ostaje optimistična. Očekivanja rasta za ovu godinu snižena su za jednu desetinu na i dalje visokih 3%, te za dvije desetine na 2,3% u sljedećoj godini. Očekivanja ključne mjere bazične potrošačke inflacije također su revidirana naniže i to za jednu desetinu u toku ove i sljedeće godine.

U svijetlu svega navedenog Vijeće je revidiralo svoja očekivanja podizanja kamatnjaka s tri na dva u sljedećoj godini pri čemu anticipira da će kamatne stope vrhunac u ciklusu dosegnuti na 3,1% u odnosu na ranijih 3,4%. Vijeće je istovremeno snizilo i svoja očekivanja dugoročne neutralne razine kamatnjaka za dvije desetine na 2,8%.

Tržišni sudionici su pritom izgledno anticipirali još blaže najave daljnjeg zaoštravanja monetarne politike budući da su dionički indeksi zabilježili najlošiju izvedbu nakon odluke Fed-a od 1994. godine. Pred samu odluku američki dionički indeksi bili su u plusu oko 1% a da bi potonuli ispod -1% nakon objave iste.

 

Američki obveznički prinosi također su zabilježili značajne silazne pritiske te je američki 30-godišnji prinos pao ispod 3% po prvi puta u protekla tri mjeseca. Spread između američkih kratkoročnih i dugoročnih prinosa zabilježio je daljnje sužavanje.

 

Dolar je zabilježio inicijalno slabljenje nakon odluke Fed-a pri čemu se parom EUR/USD u jednom periodu trgovalo iznad razine od 1,14 dolara za jedan euro a da bi se trgovanje ipak završilo ne neznatno višim razinama u odnosu na raniji trgovinski dan.

 

Blago slabljenje dolara po završetku Fed-ovog sastanka u skladu je s našim očekivanjima iz ranijih dana no u suštini ne smatramo da je jučerašnja promjena Fed-ove retorike negativna za dolar na dužem vremenskom horizontu. Naime, Fed fund futures kotacije pokazuju kako je tržište cijelo vrijeme očekivalo značajno niže razine kamatnjaka od Fed-a. Dapače, jučerašnja snažna rasprodaja američkih dioničkih indeksa pokazuje kako su tržišta očekivala blažu retoriku Fed-a on one koja je uistinu usvojena na sastanku.

Bazični kamatnjak se trenutno nalazi oko donjeg dijela raspona kojeg Fed smatra neutralnim što u kombinaciji sa značajnom volatilnosti na financijskim tržištima te rastućim rizicima u globalnom okruženju implicira nešto oprezniju politiku Fed-a koja će u narednom periodu biti prije svega determinirana objavama ekonomskih indikatora.

S dva podizanja bazičnog kamatnjaka u narednoj godini uz istovremenu odgodu normalizacije kamatnih stopa od strane ECB-a barem do prvog kvartala 2020., kamatni diferencijal između dvije ekonomije nastavit će se širiti. Imajući na umu i znatno snažnije fundamente američke ekonomije, smatramo da će snaga dolara ostati netaknuta barem kroz veći dio sljedeće godine.

 

U međuvremenu, Centralna banka Japana zadržala je ciljanu razinu kratkoročne kamatne stope na -0,1% uz istovremenu namjeru nastavka otkupa državnih obveznica kako bi se 10-godišnji prinos zadržao na razini od oko 0%.

Cijene nafte zabilježile su blagi oporavak nakon snažne korekcije u ranijem trgovinskom danu. Nastavak zabrinutosti oko usporavanja svjetskog rasta i time potražnje za energentima izgledno će održavati cijene nafte nisko u narednom periodu. Tržišta pritom očekuju daljnje informacije od strane OPEC-a koji je naslutio potencijalne daljnje rezove proizvodnje.