Američki dionički indeksi pali su drugi uzastopni dan usprkos objavi podataka o inflaciji koji idu u prilog smanjenju bazičnog kamatnjaka od strane Fed-a do kraja godine. Korekcija S&P 500 je predvođena dionicama energetskog sektora koje su se našle pod pritiskom uslijed nižih cijena nafte te financijskog sektora čiji profiti će se naći pod pritiskom ukoliko dođe do smanjenja kamatnjaka. Izdanja tehnološkog sektora također su zabilježila negativnu izvedbu uslijed postojećih neizvjesnosti oko svjetske trgovine te još nepoznatih učinaka antitrustovskih istraga.
Unatoč korekciji koju je zabilježio po najavi antitrustovskih istraga te jučerašnjem blagom padu, Apple bilježi rast od oko 11% do sada u toku ovog mjeseca čime je znatno nadmašio Facebook, Amazon, Netflix i Google koji su u prethodnom periodu bilježili bolju izvedbu.
U međuvremenu, ekonomsko povjerenje među čelnicima vodećih američkih kompanija palo je peto uzastopno tromjesečje uslijed negativnih implikacija trgovinske politike aktualne američke administracije, pokazuje jučer objavljeno istraživanje.
Lobistička skupina koja zastupa najbolje američke kompanije izjavila je kako je njen ukupni indeks gospodarskih izgleda u drugom tromjesečju pao za 5,7 bodova na 89,5 bodova. Indikator se pritom i dalje nalazi znatno iznad praga od 50 bodova koji bi ukazivao na recesiju.
Svaka od komponenti istraživanja upućuje na rast pesimizma u korporativnoj Americi. Planovi zapošljavanja smanjili su se za 5,2 boda na 75,2 posto, dok se planovi za kapitalna ulaganja smanjili za 2,9 boda na 88,1 bod. Konačno, očekivanja od prodaje pala su 8,9 bodova na 105,1.
Unatoč navedenome, izvršni direktori kompanija su blago povećali svoju prognozu za rast u SAD-u za 2019. sa 2,5% na 2,6%.
Rast američkih potrošačkih cijena u svibnju je zabilježio usporavanje što sugerira kako inflatorni pritisci ostaju prigušeni te potencijalno povećava vjerojatnost da se Fed odluči na smanjenje kamatnjaka do kraja godine. Potrošačke cijene zabilježile su rast od 1,8% godišnje u svibnju, suprotno očekivanjima marginalno višeg rasta od 1,9% te rastom od 2,0% u travnju.
Rast temeljnog indeksa potrošačkih cijena, koji isključuje volatilne cijene hrane i goriva, također je usporio sa 2,1% na 2,0% godišnje u svibnju.
Objava o usporavanju rasta inflatornih pritisaka dolazi samo dan nakon što su podaci pokazali kako je rast proizvođačkih cijena u svibnju usporio na najnižu razinu u više od dvije godine.
Njemačka je jučer prodala desetogodišnje obveznice uz prinos od -0,24%, što je najniži zabilježeni prinos u povijesti kod primarne emisije obveznica te znatno ispod -0,07% koliko je iznosio na prethodnoj 10-godišnjoj aukciji obveznica krajem svibnja.
Potražnja na jučerašnjoj aukciji bila je najslabija od kraja siječnja, pri čemu su ulagači i dalje plasirali ponude za 1,6 puta više od izdanih 22 milijarde eura. Negativan prinos implicira da će investitori ostvariti gubitak ukoliko kupljenu obveznicu drže do dospijeća.
Zabrinutost zbog budućnosti svjetske trgovine i slabi izgledi ekonomskog rasta potaknuli su investitore u povećanu potragu za sigurnom imovinom.
Dodatno, očekivanja sniženja kamatnjaka u SAD-u za oko 75bb ove godine te potencijalno obnavljanje programa otkupa neto obveznica od strane ECB-a i daljnje smanjenje kamatnih stopa, rezultirali su snažnim silaznim pritiscima na prinose core zemalja u nedavnom periodu.
Silazni pritisci na cijenu nafte su obnovljeni u srijedu nakon što su podaci pokazali da su zalihe sirove nafte u SAD-u zabilježile daljnji rast od 2,2 milijuna barela. Tržišta vrednuju napor OPEC-a i njegovih saveznika da podupru cijene smanjenjem proizvodnje, dok su američke sankcije protiv Irana i Venezuele također smanjile zalihe. Međutim, u prilog padu cijene idu sukobi u SAD-u i globalno usporavanje rasta koji impliciraju nižu potražnju u nadolazećim kvartalima.
