S&P 500 dionički indeks jučer je zabilježio peti uzastopni dan rasta te su američki dionički indeksi dosegnuli nove rekordne razine, i dalje nošeni optimizmom investitora oko očekivanog smanjenja bazičnog kamatnjaka.
Do rasta dioničkih indeksa dolazi ususret početku objave zarada američkih kompanija za drugi kvartal godine. Analitičari pritom predviđaju kako će korporativni sektor ući u recesiju po prvi puta u protekle tri godine uslijed usporavanja rasta te nesigurnosti povezanih s trgovinskim sukobom s Kinom. Recesija se definira kao dva uzastopna kvartala pada neto dobiti na godišnjoj razini.
Prema trenutnim procjenama, očekuje s pad dobiti kompanija u sastavu S&P 500 od 2,8% godišnje u drugom kvartalu godine, a nastavno na pad od 0,3% u prethodnom kvartalu. Očekuje se pritom da će male kompanije, s tržišnom kapitalizacijom između 300 milijuna i 2 milijarde dolara, zabilježiti i snažniji pad dobiti od oko 12% a što bi ipak bilo poboljšanje u odnosu na snažniji pad od 17% u prvom kvartalu.
Rast plaća, više razine kamatnih stopa, viši troškovi inputa te jačanje američkog dolara negativno će se odraziti na dobit američkih kompanija.
Projekcije pritom ipak predviđaju kako će se usprkos padu dobiti, prihodi povećati za 3,7% u drugom kvartalu, što je najniža stopa rasta od trećeg kvartala 2016. godine.
Promatrano prema sektorima, daleko najlošija izvedba se očekuje u sektoru materijala koji je najosjetljiviji na trgovinske odnose s Kinom i gdje se predviđa pad zarada od 16% na godišnjoj razini. Tehnološki sektor se nalazi blizu s očekivanim padom zarada od 11,9% u drugom kvartalu godine.
Jučer je svoje rezultate objavio Citigroup i tako utrnuo put ostalim velikim američkim bankama za objavu rezultata u nastavku tjedna. Banka je pritom zabilježila solidan rast dobiti ali uz nešto slabije volumene trgovanja i užu neto kamatnu maržu. Banka je pritom ostavila svoja ovogodišnja očekivanja rasta neto kamatnih prihoda nepromijenjenima na 4% ali su se uvjeti poslovanja opisali nesigurnima. Preciznije, očekivana izvedba banke temelji se na jednom smanjenju bazičnog kamatnjaka do kraja godine dok bi snažniji pad kamatnih stopa implicirano i negativne posljedice na očekivanu izvedbu.
Poslovna aktivnost u New Yorku je zabilježila oporavak u srpnju te se indikator stanja u prerađivačkom sektoru vratio u pozitivan teritorij nakon snažne korekcije od 26 bodova u prošlom mjesecu kada se spustio na najnižu razinu od kraja 2016. godine uslijed eskalacije trgovinskih sukoba s Kinom. Ipak, izvještaj je pokazao kako komponenta novih narudžbi nastavlja biti u negativnom teritoriju unatoč blagom oporavku dok je indikator zaposlenosti pao na najnižu razinu u gotovo tri godine.
Fokus investitora bit će na objavi podataka o industrijskoj proizvodnji koja je na rasporedu danas. Čini se kako je pesimizam u američkom prerađivačkom sektoru dotaknuo dno u lipnju nakon čega se oporavio uslijed obnovljenih trgovinskih pregovora s Kinom. Ipak, za daljnji sustavni oporavak i kontinuirani povratak povjerenja, potreban je finalni trgovinski dogovor s Kinom kako bi se uklonile neizvjesnosti te poboljšanje izvedbe prerađivačkih sektora vodećih ekonomija.
Nakon što su jučer objavljeni podaci pokazali najsporiju stopu rasta Kine u gotovo tri desetljeća (+6,2% godišnje u drugom kvartalu godine) te usporavanje u odnosu na prvi kvartal, pojačala su se očekivanja kako će Kina uvesti dodatne mjere monetarne i fiskalne relaksacije do kraja godine, a s ciljem održavanja rasta u skladu s ciljanim rasponom između 6,0% i 6,5% u toku ove godine.
Nakon govora čelnika ECB-a Draghija u Sintri sredinom lipnja, očekivanja labavljenja monetarne politike u euro zoni su porasla. To ne iznenađuje s obzirom na retoriku koja je jasno pokazala kako je i obnavljanje programa otkupa obveznica i smanjenje bazičnog kamatnjaka otvorena tema za raspravu na nadolazećim sastancima centralne banke. Rastu takvih očekivanja pogodovao je i izbor Lagarde kao Draghijeve zamjene, a s obzirom na očekivani kontinuitet u monetarnoj politici.
Ipak, prinosi na obveznice u euro zoni su zabilježili blagi rast u toku prošlog tjedna i tako izbrisali dio inicijalne korekcije nakon Draghijeva govora u Sintri. Ključno pitanje za tržišta tako ostaje kolika će biti magnituda monetarne relaksacije ECB-a.
U nedostatku naznaka stabilizacije rasta u euro zoni, ali i u Kini te smirivanja trgovinskih tenzija ili rješavanja pitanja Brexita, nesigurnosti po nadolazeću ekonomsku izvedbu ostaju značajne. U skladu s time očekujemo da ECB najavi već u rujnu obnovu programa neto otkupa obveznica te smanji depozitnu kamatnu stopu za 10 baznih bodova do kraja godine. Rizici su pritom usmjereni i prema snažnijem labavljenju monetarne politike od trenutačno anticipiranog.