Nakon što su u prethodnih dana bilježili pretežito negativnu izvedbu uslijed povećane averzije investitora prema rizičnoj imovini koja je uzrokovana krizom u Turskoj, američki su dionički indeksi jučer porasli. Dow Jones je pritom zabilježio svoj najsnažniji jednodnevni rast u protekla četiri mjeseca nošen izdanjem Walmarta koje je poraslo za oko 10 posto uslijed snažne objave kvartalnih rezultata.
Nešto optimističnije raspoloženje investitora nošeno je objavama od strane Kine kako namjeravaju obnoviti pregovore sa SAD-om vezano uz budućnost trgovinske razmjene dviju ekonomija. Podsjećamo, SAD su već donijele odluku kako će 23. kolovoza započeti s naplatom carina na još 16 milijardi dolara vrijednosti kineskog uvoza nakon što se 34 milijarde dolara uvoza oporezuje još od početka srpnja.
Istaknimo i kako je turska lira zabilježila daljnji oporavak nakon što je njezina vrijednost u odnosu na američki dolar u ponedjeljak pala na rekordnu nisku razinu. Oporavak su zabilježile i ostale valute tržišta u nastajanju, kao i MSCI EM dionički indeks koji se stabilizirao nakon što je u ranijem danu ušao u tzv. „bear market“ izgubivši preko 20 posto na vrijednosti s vrhunca dosegnutog u siječnju.
Talijanske obveznice nisu uspjele profitirati od poboljšanog sentimenta na tržištu te su zabilježile novu rundu rasprodaje. Do pritisaka dolazi uslijed nedavno započetih rasprava nove vlade oko proračuna koja je prebacila fokus investitora na ekonomsku i fiskalnu izvedbu treće najveće ekonomije eurozone. Zabrinutost investitora raste kako planirane mjere impliciraju nastavak rasta ionako visoke zaduženosti ekonomije od oko 130 posto BDP-a.
Zlato je u proteklim danima potvrdilo još jednom da je postalo najmanje poželjna sigurna imovina u periodima povećane averzije prema riziku. Naime, dok su tradicionalno sigurna utočišta kao jen, švicarski franak i dolar dobila na vrijednosti, cijena zlata nastavila je padati te se spustila na najnižu razinu od siječnja 2017. godine.
Zlato nije uspjelo profitirati niti od ranijih perioda bijega u sigurnu imovinu uslijed kinesko-američkih trgovinskih tenzija te se čini kako je snaga dolara (u kojem je zlato denominirano) nadmašila percepciju rizika investitora. Osim što je zlato jačanjem dolara postalo skuplje za strane investitore, očekivanja nastavka zaoštravanja monetarne politike od strane Fed-a čine zlato relativno ne-atraktivnom investicijom s obzirom na to da ne nosi prinos.
Smanjenja averzija investitora prema riziku dovela je do umjerenog slabljenja dolara, jena i švicarskog franka koji su u ranijim danima zabilježili snažne priljeve kapitala uslijed potrage investitora za sigurnim utočištem.
Tečaj EUR/USD pritom je trgovanje ipak zatvorio ispod razine od 1,14 dolara za jedan euro te se indeks dolara koji mjeri vrijednost valute u odnosu na košaricu valuta glavnih trgovinskih partnera i dalje nalazi na najvišim razinama u proteklih godinu dana.
Naše osnovne pretpostavke snažnog dolara u vidu nastavka širenja diferencija kamatnih stopa u odnosu na valute glavnih trgovinskih partnera te snažnija potražnja koja proizlazi iz izgledno povećane potražnje za dolarom za potrebe repatrijacije dobiti nakon poreznog rasterećenja, ostaju nepromijenjene. Ipak, smatramo kako je nedavno slabljenje ponajprije posljedica tokova kapitala povezanih s nesigurnošću na tržištu te ne očekujemo dugotrajne učinke na tečaj od strane istog i očekujemo umjerenu korekciju tečaja EUR/USD naviše u narednim tjednima prema razini od 1,15 dolara za jedan euro.
Tečaj EUR/HRK jučer je pao za 60-ak pipseva te se parom trguje na razini od 7,42 kuna za jedan euro nakon što su sezonski neuobičajeni deprecijacijski pritisci na kunu u prethodnim danima tečaj pogurali do najviših razina od ožujka. Umjerena korekcija tečaja naniže u skladu je s našim očekivanjima te jednokratnim faktorima koji su doveli do nedavnog slabljenja domaće valute.
Ipak, na umu treba imati kako je pozitivan učinak snažnog rasta domaćeg izvoza i visokih deviznih pozicija izvoznika nedavno smanjen uslijed usporavanja rasta istog u toku prve polovice ove godine. Smatramo pritom kako i dalje niz čimbenika podupire domaću valutu. Preciznije, snažniji priljev sredstava iz EU fondova, snažna turistička izvedba koja je u nedavnom periodu proširena i izvan suštine turističke sezone i poboljšani sentiment investitora prema domaćoj imovini uslijed snažne makro i fiskalne izvedbe u zadnjih nekoliko godina.
Ministarstvo financija na aukciji trezorskih zapisa sljedeći tjedan nudi milijardu kuna jednogodišnjih trezorskih zapisa ususret dospijeću od 1,2 mlrd. HRK. Očekujemo solidan interes investitora uz zadržavanje prinosa na rekordno niskih 0,09 posto s obzirom na to da Ministarstvo nije prisiljeno prihvatiti nepovoljne ponude uslijed solidne cash pozicije nakon premašaja izdanja trezorskih zapisa u prvoj polovici godine i nedavnog kunskog izdanja obveznice.
