Dnevni pregled: Najsnažniji jednodnevni pad Nasdaqa, S&P 500 indeks bilježi najdulji pad

Silazni pritisci na američke dioničke indekse intenzivirali su se jučer u toku dana pri čemu je Nasdaq zabilježio najsnažniji jednodnevni pad od referenduma o Brexitu 2016. godine dok je S&P 500 zabilježio svoju najdulju seriju pada za vrijeme trajanja Trumpovog predsjedničkog mandata. Vix indeks volatilnosti ili popularno zvan indeks straha jučer je zabilježio rast od gotovo sedam bodova čime je dosegnuo najvišu razinu od ožujka ove godine.

Podsjećamo, do korekcije američkih dioničkih indeksa dolazi nakon što su u proteklom tjednu američki obveznički prinosi zabilježili snažne uzlazne pritiske pri čemu je 10-godišnji prinos dosegnuo najvišu razinu od 2011. godine nakon što je Fed ranije u rujnu podignuo kamatnjak po treći puta ove godine, ali i svojom retorikom potvrdio intenciju podizanja bazičnog kamatnjaka još jednom u toku ove i tri puta u toku sljedeće godine.

Na grafu ispod možemo vidjeti Fed-ova očekivanja razine bazičnog kamatnjaka kao i tržišna očekivanja mjerena očekivanom razinom kamatnjaka prema Fed fund futures kotacijama. Već duže vrijeme tržišna krivulja očekivanja bila je znatno ispod Fed-ovih očekivanja te je posljednja runda iznad očekivane objave američkih podataka i nedavan rast plaća i jačanja inflatornih pritisaka pomaknuo tržišna očekivanja naviše što je u konačnici rezultiralo uzlaznim pritiscima na prinose te posljedičnom korekcijom dioničkog tržišta.

Izuzev navedenog sentiment investitora je narušen i ovotjednim silaznim revizijama globalnog rasta od strane MMF-a pri čemu je očekivana stopa rasta i SAD-a i euro zone također snižena uz trgovinski rat između SAD-a i Kine i usporavanje rasta i turbulencije na tržištima u nastajanju kao glavne krivce.

Negativna izvedba američkih dioničkih indeksa prelila se i na ostatak svijeta uz korekciju europskih i azijskih dioničkih indeksa od kojih su potonji zabilježili snažnu rasprodaju izdanja tehnološkog sektora.

Jučer objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku o turističkoj aktivnosti u kolovozu ukazuju na rast stranih turističkih noćenja od svega 0,4% godišnje (+5,7% u 2017. i 7,5% u 2016.) što prije svega pripisujemo visokoj bazi od prošle godine, ali i oporavku određenih konkurentskih destinacija kao što su Grčka. Unatoč našim očekivanjima da bi priljev talijanskih turista mogao oslabiti uslijed političkih turbulencija u zemlji, vrijedi istaknuti kako je broj noćenja talijanskih turista zabilježio rast od 2,9% godišnje u kolovozu, odnosno i dalje čini visokih 10% ukupnog broja noćenja ali predstavlja silazne rizike po izvedbu domaćeg turizma u narednom periodu ukoliko se turbulencije u Italiji intenziviraju.

Rast domaćih turističkih noćenja dosegnuo je 8,4% u istom periodu a što je u skladu s poboljšanom izvedbom tržišta rada, solidnim rastom plaća te kamatnim stopama na rekordno niskim razinama koje olakšavaju teret servisiranja duga za građane i time povećavaju razinu raspoloživog dohotka.

U prosjeku broj dolazaka stranih turista ove je godine viši za 13,9% dok je broj noćenja viši za 14,8% u prosjeku te time podržava naša očekivanja rasta dohotka od turizma od oko 8% na godišnjoj razini. Solidnu izvedbu domaćeg turističkog sektora očekujemo i u posljednjem kvartalu godine, a imajući na umu nedavno jačanje turizma izvan suštine turističke sezone.

Nakon što je u proteklom tjednu profitirao od optimistične Fed-ove retorike, snažne objave ekonomskih indikatora i uzlaznih pritisaka na prinose, američki dolar je jučer oslabio u odnosu na euro, funtu i jen. Razlozi istome skrivaju se u nekoliko čimbenika koji utječu na sentiment investitora.

Kao prvo, američki predsjednik Trump jučer u toku dana je ponovno kritizirao Fed eksplicitnom izjavom: „ I think that the Fed has gone crazy“, čime je podignuo zabrinutosti kod dijela tržišnih sudionika da bi u konačnici mogao imati utjecaja na Fed koji će smanjiti intenzitet ili tempo podizanja bazičnog kamatnjaka. Ono što dosada znamo je da Fed nije reagirao na ovakve prigovore od strane predsjednika usprkos činjenici da je aktualni čelnik Fed-a predložen od strane samog Trumpa.

Druga stvar koja zabrinjava investitore jest kako bi Fed mogao odstupiti od očekivanog tempa normalizacije radi snažne rasprodaje američkih dioničkih indeksa u proteklim danima te negativnog učinka na izvedbu tržišta u nastajanju. Prijašnja iskustva također potvrđuju kako ovo nisu čimbenici kojima se Fed vodi prilikom donošenja odluka o monetarnoj politici.

Američki dionički indeksi i dalje bilježe solidan povrat ove godine u rasponu od 3%-10%, a u usporedbi s isto toliko razinom korekcije ključnih dioničkih indeksa u Europi. Odgađanje normalizacije kamatnih stopa u zreloj fazi ekonomskog ciklusa pomoglo bi rastu dioničkog tržišta u kratkom toku dok bi se u dugom roku riskiralo pregrijavanje ekonomije i izazivanje recesije kao i pretjerano jačanje inflatornih pritisaka koji se već sada kreću iznad 2%.

U svijetlu navedenog, fokus investitora danas će biti na objavi američke inflacije gdje tržišta očekuju ubrzanje bazične inflacije koja isključuje kretanje cijena volatilnijih komponenti kao što su hrana i energija za jednu desetinu na 2,3% godišnje.

Izuzev navedenog investitori će popratiti i današnju objavu bilješki s posljednjeg sastanka Vijeća ECB-a u rujnu. Pritom ne očekujemo iznenađenja od strane istih već tek potvrdu ECB-ove namjere da završi program otkupa obveznica krajem ove godine uz istovremeni nastavak reinvestiranja dospijeća. Kamatne stope će u skladu s već poznatom retorikom ostati na aktualno niskim razinama barem još kroz ljeto sljedeće godine i zasigurno toliko dugo dok inflacija ne pokaže znakove samoodrživog kretanja prema srednjoročnom cilju od 2%.