Američki dionički indeksi jučer su zabilježili pretežito pozitivnu izvedbu još jednom predvođeni rastom izdanja dionica tehnološkog sektora. Fokus je pritom ostao na izdanju Applea i treći dan uzastopno pri čemu je tržišna kapitalizacija kompanije dosegnula bilijun dolara jučer u toku dana čime je ujedno postala i prva kompanija u povijesti kojoj je to pošlo za rukom.
Investitori su pritom u drugi plan stavili obnovljene zabrinutosti oko trgovinskog sukoba između SAD-a i Kine. Podsjećamo, dan ranije predsjednik Trump je zatražio od svoje administracije da započne izradu plana kojim bi se omogućilo da se nameti na planiranih 200 milijardi dolara kineskog uvoza u SAD povećaju sa dosadašnjih 10% na 25%. Kao i obično Kina je najavila kako ima namjeru uzvratiti na bilo kakvo daljnje uvođenje mjera od strane SAD-a.
U svijetlu navedenog, silazni pritisci na kineske dioničke indekse nastavljeni su jučer u toku dana dok je kineska valuta renminbi zabilježila daljnje slabljenje i trenutno se nalazi na najnižoj razini u odnosu na američki dolar u proteklih godinu dana. Istaknimo i kako su mjeseci pada kineskog tržišta doveli do ukupnih gubitaka od 2,3 bilijuna dolara promatrano sa najviše točke vrijednosti tržišta u siječnju.
Posljednji podaci tako pokazuju da je ukupna vrijednost kineskog dioničkog tržišta pala na 6,09 bilijuna dolara pa se ista od jučer nalazi ispod vrijednosti japanskog tržišta od 6,16 bilijuna dolara po prvi puta od kraja 2014. godine. SAD ostaje najveće dioničko tržište na svijetu uz ukupnu vrijednost od 31 bilijun dolara.
Turbulencije na japanskom tržištu se nastavljaju. Naime, iako je centralna banka na svom posljednjem sastanku jasno izrazila namjeru zadržavanja kratkoročnih kamatnih stopa još dugo vremena na aktualno niskim razinama, intencija dopuštanja veće oscilacije kretanja 10-godišnjeg prinosa oko cilja od 0% potaknula je rast istog. Japanski 10-godišnji prinos jučer je dosegnuo 0,129% pri čemu je Centralna banka Japana interventirala na tržištu te kupila 3,6 milijardi dolara dospijeća između pet i deset godina kako bi se spriječio nastavak uzlaznih pritisaka.
Cijena zlata jučer je pala na najnižu razinu u proteklih godinu dana pritisnuta nastavkom jačanja američke valute. Izvještaj World Gold Council-a jučer je ukazao na najlošiju izvedbu zlata u prvoj polovici godine još od 2009. budući da američki investitori izlaze iz fondova vezanih za zlato uslijed Fed-ovog nastavka ciklusa podizanja kamatnih stopa i s time povezanog rasta prinosa, ali i još uvijek snažnih povrata američkog dioničkog tržišta uslijed poreznog rasterećenja i značajne ekspanzije domaće ekonomije.
Primijetimo i kako do ovakve izvedbe dolazi usprkos značajnim nesigurnostima na tržištu uslijed trgovinskog rata koji uobičajeno povećavaju potražnju investitora za sigurnom imovinom.
Centralna banka Engleske na svom jučerašnjem sastanku je podigla razinu bazičnog kamatnjaka za 25bb na 0,75% čime je razina kamatnjaka podignuta na najviši nivo od 2009. godine, a što je u skladu s tržišnim očekivanjima.
Centralna banka izrazila je stav kako je usporavanje ekonomije u prvom kvartalu prolazne prirode. Isto tako centralna banka je izrazila svoj stav da je smanjenje kamatnjaka nakon Brexita bilo učinkovito po domaće tržište ali kako je vrijeme da se fokusiraju na ublažavanje inflatornih pritisaka umjesto podupiranje tržišta rada.
Odluka centralne banke incijalno je generirala aprecijacijske pritiske po funtu na tržištu, a da bi ipak oslabila za vrijeme press konferencije guvernera Carneya nakon što je upozorio tržišta na oprez prilikom anticipacije budućeg podizanja kamatnjaka i sugerirao sporiji tempo istog u odnosu na incijalna očekivanja.
