Smanjene kamatne stope

Cijene stanova porasle i za 8 posto, a odobreno je 15 posto više stambenih kredita

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

11.6.2018. u 16:28

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

11.6.2018. u 16:28

zagreb 080806
let helikopterom iznad zagreba s gradonacelnikom milanom bandicem pos zgrade zrak
foto tomislav serdar
-zag-
Tomislav Serdar / Hanza Media

POS zgrade u Zagrebu

Umjesto kupnje stana, jedna mlada obitelj odlučila je sagraditi montažnu kuću, ne samo zbog toga što preferira stanovanje u kući, nego i zbog očekivanja da će tako proći jeftinije.

Međutim, ubrzo se ispostavilo da hrvatske banke ne financiraju gradnju montažnih kuća pa za nju nije bilo niti moguće dobiti stambeni kredit. Računajući da su trenutačno i gotovinski krediti vrlo povoljni, s prosječnom kamatom od oko 5,5 posto, na kraju su odlučili uzeti gotovinski kredit od 42.000 eura na rok od deset godina.

U suštini, procijenili su da im je potreban manji iznos, ali banka je zatražila i kupnju osiguranja pa se efektivna kamatna stopa popela na više od sedam posto.

- Iako se sve banke reklamiraju s niskim kamatnim stopama, one na kraju uvijek nađu način kako zaračunati višu cijenu - priča klijent banke (podaci poznati redakciji) koji je ipak odlučan da i po višoj cijeni sagradi montažnu kuću na željenoj lokaciji.

Ostale namjene

Ovaj primjer ujedno ilustrira zašto proteklih godina tako snažno rastu kao dostupni, gotovinski krediti koji su gotovo dosegli razinu stambenih (44,1 milijarda kuna nasuprot 48,2 milijarde kuna). Ipak, glavnim razlogom njihova rasta analitičari smatraju povećanu kupnja automobila, prije svega rabljenih. Novoodobreni krediti stanovništvu za “ostale namjene”, prema podacima HUB-a, u prva četiri mjeseca rastu po stopi od čak 30 posto, ali više stope rasta bilježe i novoodobreni stambeni krediti, 14,8 posto. S većom potražnjom za stanovima, zbog većeg optimizma potrošača te nastavka programa državnog subvencioniranja stambenih kredita, počela je rasti i njihova cijena. Krajem 2017., navodi HNB u najnovijoj publikaciji Financijska stabilnost, cijena stambenih nekretnina porasla je 7,6 posto u odnosu na godinu prije, a tijekom ove godine očekuje se njihov daljnji rast, ali vjerojatno ne takvim tempom.

Tom znatnom rastu cijena postojećih (8,3 posto) i novosagrađenih (4,1 posto) nekretnina, objašnjavaju analitičari HNB-a, značajno je pridonijela realizacija programa državnog subvencioniranja stambenih kredita, koji su kreditne institucije popratile nešto blažim kreditnim standardima uz razmjerno niske kamatne stope. Najava nastavka realizacije tog programa za razdoblje do 2020. godine, procjenjuju, mogla bi utjecati i na cijene nekretnina, “dok će se njegova realizacija vjerojatno odraziti na intenzitet i prostornu rasprostranjenost rasta cijena”.

Osim subvencionirane stanogradnje, u uvjetima slaboga gospodarskog rasta, nepovoljnih demografskih trendova i strukturnih obilježja domaćeg tržišta rada pritisci na rast cijena nekretnina u idućem bi razdoblju mogli doći i iz prelijevanja većih troškova gradnje, zbog nedostatka kvalificirane radne snage, rasta cijena sirovina, ali i špekulativnih pritisaka domaćih i inozemnih investitora “čiji su poslovni obrasci u potrazi za višim prinosima u uvjetima izrazito niskih kamatnih stopa”.

Manje opterećenje

Kako spomenuti rast cijena lani nije bio praćen jednako snažnim rastom dohodaka, HNB navodi da je lani zaustavljeno poboljšavanje omjera rate kredita i raspoloživog dohotka kućanstava.

Zahvaljujući smanjenju kamatnih stopa, građani su danas ipak znatno manje opterećeni izdacima za kamate nego prije nekoliko godina.

U prošloj godini kućanstva su za kamate izdvojila 7,1 milijardu kuna, 900 milijuna kuna manje nego godinu prije. Od vrhunca krize 2010. godine ti su izdaci smanjeni za 3,4 milijarde kuna.

Tako je udjel kamata u neto dohotku kućanstava u tom razdoblju smanjen sa 7,2 na 4,3 posto.  U kratkom roku HNB ne očekuje značajnije izmjene visine kamatnog troška, međutim, zbog mogućeg rasta referentnih kamatnih stopa kamate ostaju važan izvor rizika za potrošače u srednjem roku, s obzirom na započetu normalizaciju monetarnih politika vodećih središnjih banaka.

Brže padaju kamate na štednju nego na kredite

To što banke danas ostvaruju znatno manje prihode od kamata nije se odrazilo na njihove poslovne rezultate koji su proteklih godina uglavnom ovisili o tome kolike su rezervacije morale izdvojiti za loše kredite. S padom prihoda zbog nižih kamatnih stopa na kredite, banke su proteklih godina još brže smanjivale izdatke za kamate na štednju. Podaci HNB-a pokazuju da su ukupni prihodi banaka od kamata lani iznosili 15 milijardi kuna, dok su 2013. bili na razini od 20,1 milijardu kuna, što znači da su pali za četvrtinu. Istodobno su im troškovi za kamate lani iznosili 3,9 milijardi kuna i u pet godina su pali s 9,8 milijardi kuna ili za oko 60 posto.