Nitko u Europskoj uniji ne troši više novaca na hranu nego Hrvati. Dok je europski prosjek 12 posto, mi na hranu potrošimo čak 28 posto svog kućnog budžeta. To znači da gotovo svaku treću kunu građani Hrvatske troše na kupnju namirnica. S druge pak strane, Rumunji troše 26 posto, susjedna Srbija 22, dok primjerice u Litvi stanovnici potroše i 20 posto.
Najmanje za hranu izdvajaju građani Njemačke, Austrije i Velike Britanije
Za ovakvu hrvatsku stvarnost stručnjaci nalaze više razloga.
- Od poljoprivrednih proizvođača, prerađivačke industrije, veleprodaje, maloprodaje, ugostiteljstva ili koja je već zadnja karika u lancu vrijednosti. I svaki od njih ugrađuje svoje troškove. I evidentno je da su troškovi u proizvodnji, plasmanu i naročito logistici vrlo visoki – poručila je RTL-u konzultantica za sektor hrane, Zvjezdana Blažić.
Osim tradicionalno visokih marža, vrlo je visoko i porezno opterećenje na prehrambene proizvode.
- Stopa PDV-a je među najvišima u Europskoj uniji. Osim Danske, Hrvatska je donedavno jedina imala jedinstvenu stopu PDV-a na prehrambene proizvode. Sve druge zemlje imaju oporezivanje hrane između 7 i 9 posto, što onda naravno čini cijene hrane nižima - rekao je ekonomski analitičar, Damir Novotny.
Unatoč tome što Hrvati imaju četvrtu najnižu prosječnu plaću u Uniji, u čak 12 zemalja kupuje se jeftinija hrana - u nas plaćamo 96 posto od prosječne cijene u Europi. Manje plaćaju recimo susjedi Mađari, zatim Česi, no jeftinija je hrana i u Španjolskoj, ali i u Velikoj Britaniji.
- Kod njih je razlika u tome da oni imaju samo 8 posto udjela potrošnje hrane u proračunu kućanstva. To je razlika, njihove plaće su visoke, njihov GDP je visok. Naš GDP je 30-ak posto prosječnog GDP-a EU - istaknula je Blažić.
Oni koji se godinama bave poljoprivredom dobro znaju sve probleme, a još bolje koliko se država slabo s njima hvata ukoštac. Treba nam, kažu, jasna strategija, prenosi RTL.
- Da svatko zna kad krene u što će ulagati, da se zna koji su poticaji za određenu granu, što će se poticati u sljedećem razdoblju, hoće li europski fondovi biti za mlade, za starije, za područja posebne državne skrbi i slično. Ovako to se mijenja iz mjeseca u mjesec i više ne znaš za što da se opredijeliš - kazao je Dorian Siljan, predsjednik udruge Istarski Eko Proizvod.
Poljoprivrednici dižu ruke
Zbog sve teže situacije, poljoprivrednici napuštaju biznis, a obradive površine ostaju nekorištene. U hrvatskim dućanima premalo je domaćih proizvoda, brokula i poriluk iz Španjolske, mrkva iz Srbije, rotkvice iz Italije.
- Paradoks je u tome da Hrvatska ima idealne uvjete za recimo mediteranske kulture, broj sunčanih dana je podjednak kao u Španjolskoj ili Portugalu koje su velike izvoznice hrane, iako je domaća potražnja zbog turizma vrlo snažna. Dakle, Hrvatska ima pretpostavke, ima vode, ima sunca, ali nema odgovarajućih agrarnih politika - kazao je Novotny.
A bez toga s europskog vrha po izdvajanju za hranu dići će nas jedino drastičan rast plaća. Koji je, kako se čini, još manje vjerojatan.