Imovina otvorenih investicijskih fondova u Hrvatskoj dosegla je 18,5 milijardi kuna, od čega je 56 posto ili oko 10,4 milijarde kuna imovina građana čije je prosječno ulaganje oko 46 tisuća kuna. Oko 220 tisuća ih trenutno ulaže u fondove, a koliko je to za njih isplativo? Ovisi o vrsti fonda koju su izabrali, znanju menadžera koji upravljaju fondovima te događajima na tržištu kapitala u Hrvatskoj i svijetu. Pravilo je više-manje jasno: dionički fondovi nude mogućnost viših prinosa od obvezničkih i mješovitih, ali su i rizičniji te treba računati i na moguće gubitke.
O prinosima i strategijama smo razgovarali s menadžerima koji su nedavno dobili nagrade u šest različitih fondovskih kategorija. Uglavnom, među njima je daleko najveći prinos imao dionički fond ZB Trend, potom posebni investicijski fond Raiffeisen Harmonic, slijedi mješoviti investicijski fond PBZ Conservative10, potom obveznički otvoreni investicijski fond s javnom ponudom Intercapital Bond, te Locusta Cash, kunski novčani fond i ZB Europlus, eurski novčani fond.
Svakako, poručuju menadžeri, novac se u fondu ne isplati držati kratko nego barem dvije ili tri godine, pogotovo jer su, prema sadašnjoj regulativi, građani kojima ulaganje u fond traje duže od dvije godine oslobođeni poreza na kapitalnu dobit ostvarenu investicijom.
1. ZB trend, dionički otvoreni investicijski fond s javnom ponudom, denominiran je u američkih dolarima. U 2017. godini ostvario je prinos od nevjerojatnih 23,63 posto, što je značajno bolje od prinosa najpoznatijeg dioničkog indeksa S&P500 koji je ostvario 18,74 posto, naglašavaju. Taj fond prvenstveno ulaže u dionice prvoklasnih američkih kompanija s jakim brendovima. Što je, međutim, bilo godinu ranije, kada je ZB trend ostvario negativni prinos (-0,42 posto), nisu obrazložili. Fond upravlja s imovinom koja je krajem ožujka vrijedila 118 milijuna kuna i velika većina ulagatelja su fizičke osobe.
„Većinu portfelja čine dionice kompanija iz tehnološkog i financijskog sektora. Danas su tehnološke kompanije poput Googlea, Amazona, Applea i Mastercarda nositelji rasta američke ekonomije. Analizom aktualnih trendova nastojimo ulagati u kompanije koje će definirati budućnost“, naglašava Hrvoje Krstulović, predsjednik Uprave ZB Investa.
„Trenutno u SAD-u dolazi do rasta kamatnih stopa. Dolaskom Donalda Trumpa na mjesto američkog predsjednika dionice industrijskih kompanija poput Boeinga i Caterpillara su značajno rasle i pridonijele prinosu fonda. Na nama je da na vrijeme prilagodimo investicijsku strategiju u dinamičnom okruženju kao što je američko dioničko tržište“, kaže Krstulović. Dodaje da fond nema ulaznu naknadu, dok izlazna naknada iznosi 1,50 posto za ulaganja kraća od šest mjeseci.
2. Raiffeisen Harmonic, posebni otvoreni investicijski fond s javnom ponudom, lani je ulagačima donio prinos iznad 8 posto te u 2016. godini gotovo 5 posto. Imovina mu je sada otprilike 145,6 milijuna kuna, a oko dvije trećine udjelničara fizičke su osobe. Ovaj fond ulaže u različite klase imovine, zato je „poseban“, dok su tradicionalni fondovi svojim prospektom određeni kao dionički, obveznički, novčani itd.
Kako kaže Marko Hunjak, direktor Direkcije upravljanja imovinom iz Raiffeisen Investa. jedna od glavnih sastavnica strategije Raiffeisen Harmonica je tzv. momentum investing i bila je glavni izvor dobrog prinosa. Oni na temelju zadanih pravila prepoznaju potencijalne trendove na tržištu i izlažu se onim klasama imovine koje imaju snažan momentum.
„U dugom roku glavne financijske klase imovine se kreću u trendovima, te ideja strategije fonda je da prepoznaje dominantne trendove“, kaže Hunjak. Ukratko, fleksibilni su te, ovisno o tržišnim uvjetima, mijenjaju alokaciju.
„Proteklih godina kada su centralne banke provodile snažne ekspanzivne monetarne politike koje su imale pozitivan utjecaj na instrumente s fiksnim prinosom, fond je bio dosta izložen obvezničkim tržištima. U 2017. godini je bio značajno izložen dioničkim tržištima, dok je posljednjih mjeseci povećana izloženost tržištima sirovina i materijala te zlatu“, kaže Hunjak.
Nemaju ulaznu naknadu, a izlazna iznosi tri posto za povlačenja udjela unutar jedne godine, a 1,5 posto za povlačenja udjela unutar dvije godine. Nakon toga nema izlazne naknade. Kako tumači Hunjak, izlazna naknada sprječava udjelničare da emotivno reagiraju prodajom udjela pri manjim tržišnim turbulencijama.
3. PBZ Conservative10, mješoviti otvoreni investicijski fond s javnom ponudom, u 2017. godini je imao prinos od 4,5 posto dok je u 2016. godini bio 6,4 posto. Krajem prvog kvartala ove godine imovina fonda iznosila je 760,45 milijuna kuna. U fondu je nekoliko tisuća ulagača, a po strukturi dominantno su to mali ulagatelji ili stanovništvo koje čini oko 98 posto imovine fonda. Dionička komponenta fonda donosi dugoročno više prinose dok obveznička komponenta donosi stabilnost fondu i prihod od kupona obveznica svake godine.
Rezultat? Primjerice, ako ste početkom 2016. godine uložili 10 tisuća kuna u taj fond, krajem navedene godine imali ste 10.636 kuna. „Ako cijeli iznos ulaganja niste dirali i dizali tijekom prošle godine, na kraju ste mogli imati 11.118 kuna“, daje primjer Marko Polić, fond menadžer.
Struktura ulaganja ovog fonda sastoji se od odveznica i dionica. „Od obvezničke komponente ulažemo isključivo u državne obveznice Republike Hrvatske, što čini većinu imovine fonda, oko 80-90 posto, ovisno o trenutku ulaganja, dok se dionička komponenta ulaže u DAX – dionički indeks koji sadrži dionice najvećih njemačkih kompanija, gdje smo izloženi do maksimalnih 10 posto imovine fonda, ovisno o makroekonomskoj situaciji, financijskim pokazateljima te tehničkoj analizi“, kaže Polić.
Klijentima tumače svoju ulagačku strategiju, kaže Polić, tako da su posudili svoj novac Republici Hrvatskoj i ona im na to plaća kamatu, te da su kupili dionice poznatih njemačkih kompanija poput BMW-a, Mercedesa, Allianza te Adidasa.
Ulazna naknada u fond inače iznosi 1 posto, ali sada, kao i lani, je ne naplaćuju kako bi privukli klijente. Izlazna naknada iznosi 0,50 posto i naplaćuje se za ulaganja kraća od šest mjeseci, s time da za ulagače koje ulože 300 tisuća kuna ili više, nema izlazne naknade bez obzira na razdoblje ulaganja.
4.Intercapital Bond, obveznički otvoreni investicijski fond s javnom ponudom, u 2017. godini je imao prinos od 4,91 posto. Čak 97 posto klijenata su fizičke osobe, imovina mu je bila 570 milijuna kuna na kraju ožujka ove godine. To je fond s konzervativnim pristupom ulaganju.
Većina klijenata je u njemu, kaže fond menadžerica Silvija Ravlić Varga, pronašla alternativu bankovnom depozitu i prepoznali su InterCapital Bond kao investiciju minimalnog rizika koja je u svim dosadašnjim godinama ostvarivala značajno bolje povrate od štednje.
„Osoba koja je, recimo, uplatila 10 tisuća eura na zadnji dan 2016. godine, na kraju prošle godine imala je 10.491 eura.
U načelu možemo reći da ulagatelji u fond na neizravan način investiraju u državne obveznice s obzirom na to da je glavnina imovine fonda uložena u obveznice Republike Hrvatske“, kaže
Silvija Ravlić Varga. Naglašava ipak kako je značajnu ulogu u ostvarenom prinosu u prošloj godini imao veći iskorak u ulaganje u države središnje i istočne Europe, kao što su Rumunjska, Češka i Mađarska, te državne obveznice Portugala.
„Unatoč dobro ostvarenim rezultatima državnih obveznica Republike Hrvatske, sve veća imovina fonda, ograničena mogućnost investiranja na domaćem tržištu te potreba za diverzifikacijom rizika, usmjerila nas je k traženju investicijskih prilika u državama regije od kojih svaka ima svoju zanimljivu makroekonomsku i političku priču“, objašnjava.
Ulazna naknada je 1 posto, a izlazna se ne naplaćuje. Unatoč tome, kaže kako klijentima prilikom kupnje udjela preporučuju ulaganje na minimalno dvije godine kako bi mogli u potpunosti osjetiti sve benefite obvezničkog fonda, a također i zbog povoljnog poreznog tretmana. Omogućili su i da na tržištu kapitala sudjeluju i mali investitori jer je moguće ugovoriti uplate trajnim nalogom već od 300 kuna.
5.Locusta Cash, kunski novčani fond, lani je imao skroman prinos od 1,02 posto dok je u 2016. godini iznosio 1,18 posto. Stanje imovine im je smanjeno, sa 200 milijuna kuna krajem 2016., na 163 milijuna kuna krajem 2017. godine.
„To reflektira i općenito smanjenje imovine pod upravljanjem u novčanim fondovima u Hrvatskoj u protekloj godini, do kojeg je došlo zbog smanjene atraktivnosti uslijed smanjenja kamatnih stopa, a time i prinosa novčanih fondova“, tumači Amir Hadžijusufović, član Uprave KD Locusta fondovi.
Ulagali su u depozite kod banaka, korporativne obveznice, državne obveznice, trezorske zapise i udjele u drugim novčanim fondovima. „Novčani fondovi su namijenjeni kao supstitut oročenom depozitu te je nekakvo preporučeno vrijeme ulaganja do godine dana. Kod obvezničkih i dioničkih fondova taj je rok puno duži“, dodaje Hadžijusufović.
U ovome fondu građani nisu brojni, većinom su to institucionalni investitori i pravne osobe, čak 70 posto.
„Na prvi pogled prinos je mali, ali to moramo staviti u kontekst rizičnosti fonda koja je vrlo mala, i razine prinosa koji bi mogli ostvariti usporedivi instrumenti, npr. oročeni depoziti u nekoj banci“, tumači član Uprave, te dodaje da su
unazad devet godina ostvarivali najbolji prinos u Hrvatskoj u kategoriji kunskih novčanih fondova. Prospektom fonda nisu predviđene ulazne niti izlazne naknade za ovaj fond.
6.ZB Europlus, novčani otvoreni investicijski fond s javnom ponudom denominiran u eurima, u 2017. godini ostvario je prinos od samo 0,04 posto, a godinu ranije 0,25 posto, što objašnjavaju niskim pa i negativnim stopama na novčanom tržištu. Fond upravlja sa 284 milijuna kuna, a koriste ga i fizičke i pravne osobe, a kaže Hrvoje Krstulović, najčešće za kratkoročna ulaganja viškova novčanih sredstava, primjerice štednja za auto osiguranje ili plaćanje godišnje premije životnog osiguranja itd.
„Sredstva su plasirana najvećim dijelom u domaće instrumente tržišta novca (trezorski zapisi itd.), obveznice i depozite kod komercijalnih banaka. U cilju očuvanja prinosa fond je ulagao u instrumente s duljim rokom dospijeća u odnosu na 2017. godinu“, naglašava Krstulović. Fond nema ni ulaznu ni izlaznu naknadu.