Američki dionički indeksi zabilježili su rast četvrti uzastopni trgovinski dan pri čemu je trgovanje S&P 500 dioničkim indeksom zatvoreno 20 bodova nadomak rekordne razine ostvarene u siječnju. Rast je pritom predvođen izdanjima energetskog i tehnološkog sektora uslijed nastavka snažne objave rezultata kompanija.
VIX indeks volatilnosti ili popularno zvan indeks straha pao je na razinu od 10,52 boda što je prvi puta da se indikator nalazi ispod razine od 11 bodova nakon 24. siječnja i snažne rasprodaje dioničkih indeksa koja je uslijedila potom, ali i strahova izazvanih trgovinskim sukobom između SAD i Kine.
Jučer objavljeni podaci o kineskoj robnoj razmjeni u srpnju ukazuju na rast izvoza od 12,2% godišnje usprkos činjenici da je SAD početkom mjeseca nametnula namete na 34 milijardi dolara godišnje vrijednosti uvoza određenih proizvoda. Nešto slabije stope izvoza u SAD kompenzirane su višim izvozom u ostale zemlje što je podržano i nedavnim snažnim slabljenjem kineske valute renminbi. Istovremeno uvoz je zabilježio rast od 27,3% godišnje u istom periodu čime je trgovinski višak Kine smanjen sa 41,6 na 28,1 milijardu dolara.
Detaljniji podaci o robnoj razmjeni sa SAD-om pokazuju kako se udio izvoza u SAD u ukupnom kineskom izvozu zadržao na visokim razinama od 19,3% u srpnju, odnosno smanjen je za 0,4 pb u odnosu na mjesec ranije. Istovremeno, uvoz iz SAD-a predstavlja 7,2% ukupnog kineskog uvoza odnosno manji je za 0,6 pb mjesečno i na najnižoj razini u toku ove godine.
SAD su jučer najavile da će 23. kolovoza početi s provođenjem nameta na dodatnih 16 milijardi dolara vrijednosti kineskih proizvoda te je objavljena konačna lista od 279 proizvoda na koje će se odnositi nameti od 25%.
U petak je Kina zaprijetila da će uvesti namete na dodatnih 60 milijardi dolara vrijednosti uvoza iz SAD-a ukoliko Trumpova administracija nastavi s provođenjem plana implementacije nameta na još 200 milijardi dolara kineskog uvoza, pri čemu je Trump najavio kako će na iste također odnositi carine od 25%, a ne ranije predloženih 10%. Nastavak trgovinskih sukoba pritisnuo je kineske dioničke indekse koji su nastavili svoju silaznu putanju nakon posljednjih objava koje ukazuju na izgledan nastavak sukoba između dviju strana usprkos nedavnim sugestijama o obnavljanju pregovora.
Jučer objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku ukazuju na smanjenje prometa od trgovine na malo za 4,1% mjesečno u lipnju, odnosno rast od 1,8% godišnje. Prosječan realan rast trgovine na malo u drugom kvartalu tako iznosi 4,8% godišnje nakon rasta od 3,1% godišnje u prvom kvartalu.
Snažna izvedba nije iznenađujuća uslijed činjenice da raspoloživi dohodak građana ostaje podržan još uvijek niskim inflatornim pritiscima, kamatnim stopama na rekordno niskim razinama, oporavkom tržišta rada i solidnim rastom neto plaća od oko 3,5% godišnje u drugom kvartalu.
Dodatno, rast je podržan i dvoznamenkastim rastom stranih turističkih noćenja u prosjeku u toku travnja i svibnja (podaci za lipanj još nisu objavljeni). Ipak, dostupni proračunski podaci pokazuju da je rast prihoda od PDV-a usporio u travnju i svibnju u odnosu na prvi kvartal i to sa 5,7% na 3,5% godišnje.
Uzimajući u obzir potonje te skroman rast industrijske proizvodnje, posljednje dostupne podatke o robnoj razmjeni i državnoj potrošnji procjenjujemo da je rast u drugom kvartalu godine usporio za dvije desetine na 2,3% godišnje.
Ipak, prosječan rast u 2018. i dalje vidimo na razini od 2,8% godišnje uslijed naših očekivanja još jedne rekordne turističke sezone, nastavka snažnog rasta privatne potrošnje i jačanja investicijske aktivnosti uslijed nedavno započete izgradnje Pelješkog mosta.
Tečaj EUR/USD jučer je porastao za 40-ak pipseva pri čemu se i dalje nalazi ispod razine od 1,16 dolara za jedan euro, a snažan dolar podržan je potražnjom investitora za sigurnom imovinom uslijed nastavka trgovinskih tenzija između SAD-a i Kine. Izuzev navedenog, snažan dolar podržan je i snažnim rastom američke ekonomije, rastućim inflatornim pritiscima koji potvrđuju Fed-ovu namjeru nastavka normalizacije monetarne politike i poreznim rasterećenjem u SAD-u koje povećava potražnju za američkim dolarom uslijed povećane repatrijacije dobiti.
