Signalitcs

Američki dionički indeksi na putu su za najlošiju izvedbu od početka financijske krize

AUTOR:

OBJAVLJENO:

29.10.2018. u 10:03

AUTOR:

OBJAVLJENO:

29.10.2018. u 10:03

A trader works on the floor of the New York Stock Exchange (NYSE) in Manhattan in New York, U.S., October 11, 2018. REUTERS/Brendan McDermid
Brendan McDermid / REUTERS

Ilustracija

Oporavak američkih dioničkih indeksa u četvrtak je bio kratkotrajne prirode te su isti u petak zabilježili negativnu izvedbu i na putu su svoje najlošije izvedbe od početka financijske krize uslijed obeshrabrujućih projekcija nekih od najvećih svjetskih tehnoloških kompanija koje kod investitora podižu strah oko završetka uzlaznog trenda na američkom tržištu.

S&P 500 trenutno bilježi pad od više od 10% sa vrhunca dosegnutog u rujnu te pad od 8,8% samo u toku ovoga mjeseca. Od 231 kompanije koja je dosada objavila rezultate za kvartal iza nas, njih 138 je zabilježilo bolju izvedbu od očekivane dok su rezultati 93 kompanije podbacili u odnosu na tržišna očekivanja.

 

Sentimentu investitora nije pomogla niti iznad očekivana objava američkog BDP-a. Naime, snažna izvedba američke ekonomije nastavljena je u trećem kvartalu uz rast od 3,5% kvartalno (anualizirana stopa rasta)  dok su tržišta anticipirala nešto nižu stopu rasta od 3,3%. Ekspanzivna fiskalna politika pritom ostaje glavni pokretač rasta uslijed poreznog rasterećenja građana i korporacija i povećanja investicija.  

 

Istaknimo kako je komponenta ne-rezidencijalnih investicija zabilježila pad treći uzastopni kvartal uslijed viših kamatnih stopa, viših troškova građevinskog materijala koji je odnedavno dodatno opterećen carinama te rasta cijena kuća.

Visoka razina povjerenja kućanstava i korporacija sugerira da će se uzlazna putanja američke ekonomije nastaviti u narednoj godini ali izgledno po padajućoj stopi uslijed blijeđenja učinaka poreznog rasterećenja i viših troškova financiranja.

Posljednje objave ekonomskih indikatora u SAD-u konzistentne su sa Fed-ovim očekivanjima i planiranim podizanjem bazičnog kamatnjaka još jednom u toku ove godine usprkos tržišnim špekulacijama da bi Fed mogao smanjiti planirani intenzitet normalizacije kamata u svijetlu nedavnih turbulencija na financijskim tržištima. Sve u svemu, očekujemo da će Fed u prosincu podići kamatnjak po četvrti puta ove godine te potvrditi svoju namjeru nastavka umjerene normalizacije monetarne politike.

Nakon objave podataka o američkom BDP-u, fokus investitora prebaciti će se na euro zonu čija objava BDP-a je na rasporedu u utorak i gdje tržišta anticipiraju nastavak usporavanja za tri desetine na 1,8% godišnje u trećem kvartalu. Glavni razlog usporavanju izgledno je Njemačka čija se automobilska industrija bori sa certifikacijom vozila prema novim pravilima za testiranje emisija.

Tržišta izgledno neće biti impresionirana niti objavom podataka o potrošačkim cijena koja je na rasporedu u srijedu gdje se očekuje zadržavanje inflacije na 2,1% godišnje, ali ponajviše uslijed rasta cijena nafte dok se bazična inflacija koja isključuje kretanje cijena volatilnijih komponenti kao što su hrana i energija nastavlja zadržavati oko 1%.

 

Konačno, u petak je na rasporedu objava podataka sa američkog tržišta rada za listopad gdje tržišta očekuju rast broja novozaposlenih od oko 190.000 pri čemu se na umu trebaju imati posljedice nevremena početkom mjeseca koje su prema trenutnim procjenama smanjile i rast zaposlenosti u rujnu za oko 40.000 (na 134.000). Stopa nezaposlenosti izgledno će se zadržati na 3,7%.

Na prošlotjednoj press konferenciji za novinare, čelnik ECB-a Mario Draghi je zvučao optimistično vezano uz trenutna zbivanja u Italiju te izrazio svoja očekivanja da će u konačnici Italija i EU uspjeti postići dogovor. U svom govoru Draghi je nastojao ostaviti dojam kako situacija u Italiji nema utjecaja na ECB-ove odluke o monetarnoj politici ali optimistična retorika ECB-a ovaj puta nije uspjela pružiti podršku euru.

 

Na prošlotjednoj press konferenciji za novinare, čelnik ECB-a Draghi je zvučao optimistično vezano uz trenutna zbivanja u Italiju te izrazio svoja očekivanja da će u konačnici Italija i EU uspjeti postići dogovor. U svom govoru Draghi je nastojao ostaviti dojam kako situacija u Italiji nema utjecaja na ECB-ove odluke o monetarnoj politici ali optimistična retorika ECB-a ovaj puta nije uspjela pružiti podršku euru.

U konačnici tržišta se dobro sjećaju dužničke krize iz 2010./2011. kada je ECB reagirala drugačije i teško je za povjerovati da ECB neće reagirati ukoliko se slična situacija ponovi. U konačnici, ukoliko zbivanja u Italiji izmaknu kontroli, negativni učinci će se preliti i na ostale ekonomije koje se već nose sa pritiskom usporavanja rasta a periferne zemlje i dalje imaju visoke stope javnog duga. Ukoliko rejting agencije snize kreditni rejting Italije ispod investicijske razine, talijanske banke više neće moći koristiti iste kao kolateral prilikom uzimanja sredstava kod ECB-a. Na eksplicitno pitanje novinara da li bi ECB tada promijenila pravila kako bi pomogla talijanskih bankama, Draghi nije dao izravan odgovor već izjavio kako ne želi špekulirati o potencijalnim situacijama.

U svijetlu svega navedenog smatramo da će tržišta nastaviti preferirati dolar iz dva razloga: 1) percepcija dolara kao sigurne imovine, 2) viših stopa prinosa.

Ministarstvo financija preskače sutrašnju aukciju trezorskih zapisa u skladu s izostankom dospijeća, a sljedeća aukcija će se održati 20. studenog.

Istovremeno, HNB nastavlja sa provođenjem jednotjednih obrnutih repo aukcija po kamatnoj stopi od 0,3% usprkos činjenici da su banke propustile dostaviti ponude na svim ovogodišnjim aukcijama. Skroman interes banaka ne iznenađuje s obzirom na visok višak kunske likvidnosti u sustavu od oko 7% BDP-a. U svijetlu navedenog kratkoročne kunske stope se zadržavaju oko rekordno niskih razina.