Američki dionički indeksi u proteklom su tjednu zabilježili svoju najbolju izvedbu u protekla dva mjeseca uslijed oporavka dionica tehnološkog sektora i snažnog rasta izdanja energetskog sektora radi rastućih cijena nafte. Istovremeno, uzlazni pritisci na američke prinose su nastavljeni pri čemu 10-godišnji prinos nastavlja oscilirati oko 3% ususret sastanku Fed-a krajem mjeseca i očekivanom podizanju kamatnjaka za 25bb.
Pozitivnu izvedbu u tjednu iza nas su zabilježili i europski dionički indeksi ali uz i dalje izražene korekcije u odnosu na kraj prošle godine. Posljednji podaci objavljeni od strane Bank of America upućuju na ukupan odljev kapitala od 41,3 milijarde dolara iz europskih equity fondova u toku ove godine uslijed zabrinutosti investitora oko Brexita, trgovinskih tenzija i usporavanja rasta diljem euro zone.
Usporedbe radi, dok je MSCI dionički indeks koji prati razvijena svjetska tržišta viši za 2,8% godišnje, MSCI dionički indeks razvijenih europskih tržišta bilježi gubitak od 4,3% u odnosu na kraj prošle godine. Unatoč nešto boljim ekonomskim indikatorima u proteklim tjednima, strah oko Brexita i rast političke premije rizika radi zbivanja u Italiji izgledno će negativno djelovati po sentiment investitora i u narednom periodu dok snažnija izvedba američke ekonomije dovodi do poboljšanja očekivanja vezano uz dugoročne izglede rasta u odnosu na Europu.
Pred nama je tjedan skroman objavama ekonomskih indikatora i zbivanja. Očekujemo pritom da fokus investitora ostane na daljnjim informacijama vezano uz buduće trgovinske odnose SAD-a i Kine i implementaciji novih carina te pitanju pridruženja Kanade sporazumu Meksika sa SAD-om.
Od podataka, u SAD-u je na rasporedu objava niza indikatora građevinskog sektora u srijedu i četvrtak gdje se očekuje nastavak pozitibne izvedbe u kolovozu te povećanje započetih izgradnja stambenih jedinica i dozvola za gradnju u odnosu na raniji mjesec.
U petak je na rasporedu preliminarna objava PMI indikatora sentimenta euro zone i Njemačke za rujan a gdje tržišta očekuju generalno nepromijenjene razine u odnosu na mjesec ranije. S obzirom na krhkost izvedbe ekonomije euro zone te silazne revizije rasta na posljednja dva sastanka Vijeća ECB-a, investitori će pozorno motriti objavu sentiment indikatora koja bi mogla dati nešto jasniji uvid u izvedbu ekonomije u narednim mjesecima.
Sastanak Švicarske centralne banke na rasporedu je u četvrtak te tržišta anticipiraju zadržavanje monetarne politike nepromijenjenom, odnosno zadržavanje ciljanog raspona tromjesečnog Libora između -1,25%-0,25% te kamatne stope na depozite po viđenju na -0,75%.
Tečajem EUR/CHF se trguje ispod razina od 1,13 švicarskih franaka za jedan euro, odnosno oko razina koje je centralna banka više puta okarakterizirala kao precijenjenom vrijednosti domaće valute. U svijetlu navedenog, izgledno je kako će centralna banka potvrditi svoju namjeru interveniranja na deviznom tržištu u slučaju snažnijih aprecijacijskih pritisaka po franak.
Sastanak Centralne banke Japana započinje sutra te će završiti u srijedu. Tržišta pritom očekuju da će BoJ zadržati svoju ultra ekspanzivnu monetarnu politiku netaknutom, odnosno ciljanu razinu desetogodišnjeg prinosa oko 0% te bazični kamatnjak na razini od -0,1%. U svijetlu navedenog, ne očekuju se značajnije implikacije po tečaj jena.
Generalno gledajući, iznad očekivano podizanje bazičnog kamatnjaka od strane Turske centralne banke u proteklom tjednu, smanjilo je rizik od obnavljanja deprecijacijskih pritisaka na liru u kratkom roku te time privremeno maknulo pritisak sa sigurnih utočišta kao što su jen i švicarski franak. Ipak, da bi ova odluka imala dugotrajnije učinke, potrebna je veća potpora turskog predsjednika u odlukama o monetarnoj o politici.
Prema objavi Državnog zavoda za statistiku u petak, cijene su u kolovozu zabilježile stagnaciju na mjesečnoj razini, odnosno nastavile rasti po stopi od 2,1% godišnje. Najsnažniji pozitivan doprinos godišnjem rastu cijena pritom proizlazi iz viših cijena transporta radi rasta cijena energenata ali i nešto više cijene struje i hrane.
Bazična inflacija koja isključuje kretanje cijena volatilnijih komponenti kao što su hrana i energija je zabilježila rast od 0,9% godišnje u kolovozu, a nakon rasta od samo 0,5% u srpnju.
Zadržavamo naša očekivanja prosječnog rasta inflacije od 1,7% godišnje u toku ove godine te zadržavanje oko tih razina i u 2019. godini dok bi rast bazične inflacije trebao ubrzati u narednoj godini uslijed viših uvezenih inflatornih pritisaka te indirektnog učinka viših cijena energenata na ostala dobra u čijoj se proizvodnji koriste.