U siječnju pojačan uvoz struje, plina i naftnih derivata zbog slabije domaće proizvodnje

Hrvatska je u siječnju ove godine povećala uvoz struje i svih važnijih energenata, proizlazi iz najnovijeg izvješća Državnog zavoda za statistiku o energetskoj bilanci zemlje. Veći izvoz od uvoza, prema podacima DZS-a, domaća energetika bilježi na početku godine samo na tržištu benzina, gdje je izvezla 5000 tona više od uvezene količine.

Uvoz električne energije drugi mjesec zaredom prebacio je u siječnju tisuću gigavatsati, čime je, među ostalim, nadomješten pad proizvodnje u domaćim hidroelektranama. U odnosu na prosinac prošle godine, u hidroelektranama je na početku godine proizvedeno 240 gigavatsati manje struje. Rast proizvodnje, s druge strane, u siječnju su zabilježile termoelektrane na fosilna goriva i vjetroelektrane.

Od 397 milijuna kubičnih metara plina koliko je prema podacima DZS-a našim poduzećima i kućanstvima bilo na raspolaganju u prvom mjesecu ove godine, 103 milijuna bila je domaća proizvodnja, 173 milijuna uvoz a ostalo je priteklo iz zaliha. Potrebe domaćeg tržišta za plinom u siječnju su porasle za 21 milijun kubičnih metara.

U siječnju su stagnirale domaće proizvodnje i nafte i plina. Nafta se 'utaborila' na mjesečnoj produkciji od 58 tisuća tona, od čega je 13 tisuća tona i prerađeno u domaćim rafinerijama.

Uvoz naftnih derivata prebacio je izvoz za 146 tisuća tona. Potražnja za naftnim derivatima na našem tržištu u siječnju se oporavila nakon izraženog pada u tijekom listopada, studenoga i prosinca.

Višak u trgovinskoj razmjeni s inozemstvom na tržištu benzina valja uzeti uvjetno, budući je domaća proizvodnja u siječnju značajno pala u odnosu na prethodne mjesece s, primjerice, 76 tisuća tona u prosincu na pet tisuća tona u siječnju. I proizvodnja ostalih naftnih derivata u siječnju je bila desetak puta manja od rezultata u prosincu prošle godine.