U Rovinju se danas sastaju šefovi vodećih energetskih kompanija u regiji

U organizaciji hrvatskog ogranka CIGRÉ (Međunarodno vijeće za velike elektroenergetske sustave) u Rovinju se od 5. do 7. studenog 2018. održava 13. Simpozij o sustavu vođenja elektroenergetskog sustava kojem će nazočiti 600 sudionika iz Hrvatske i inozemstva.

Budući da je riječ o najvećem ovogodišnjem skupu stručnjaka iz područja razvoja, izgradnje, pogona i održavanja elektroenergetskih postrojenja i njihovih elemenata, potvrđeno je sudjelovanje i obraćanje Tomislava Čorića, ministra zaštite okoliša, te Darka Horvata, ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Skup će otvoriti Mario Gudelj, predsjednik hrvatskog ogranka CIGRÉ, te predsjednik Uprave Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS-a).

Goran Granić, ravnatelj Energetskog Instituta Hrvoje Požar, te predsjednik NO HEP-a održat će prezentaciju „Kako upravljati budućim energetskim razvojem – crtice o prošlosti i budućnosti“, budući da nas uskoro čeka donošenje Strategije energetskog razvoja RH te Strategija niskougljičnog razvoja RH.

Zbog tema Simpozija: „Napredne tehnologije i rješenja za unaprjeđenje sigurnosti vođenja elektroenergetskog sustava“ te „Promjena paradigme razvoja elektroenergetskog sustava i tržišta“ uz okrugli stol „Digitalizacija elektroenergetskog sustava“, na skupu će sudjelovati čelni ljudi HEP-a, HOPS-a, Končara, Dalekovoda, ABB-a, Siemensa, Schneider Electrica i ostalih najvećih tvrtki koje se bave područjem elektroenergetike.

Digitalizacija elektroenergetskog sustava je svakako najaktualnija tema u struci jer se tempo digitalizacije u energetici stalno ubrzava kako bi električne mreže zadovoljile potrebe modernog doba. Ulaganja u digitalnu infrastrukturu i programsku podršku rastu po stopi od 20 posto godišnje pa ne čudi da energetski sektor prolazi kroz proces značajnih promjena. Kupci žele proizvoditi električnu energiju u vlastitom domu te trgovati. Svijet je spreman za treću dimenziju (3D) digitalizaciju, dekarbonizaciju i decentralizaciju elektroenergetskog sustava, a Hrvatska se kroz suradnju znanstvenika, privatnog sektora i HEP ODS-a poprilično dobro priprema za implementaciju novih sustava nužnih za osiguranje potreba koje će potrošači imati u budućnosti.

Očekuje se da će u razdoblju od 2020. do 2040. potrošnja električne energije narast za 48 posto, a već sada je broj uređaja koje koristimo narastao za 10 puta. Svi oni troše električnu energiju, a kako potrošači žele da ona bude jeftina, zelena i uvijek dostupna, struka ističe da će u idućem desetljeću biti nužno puno investirati u modernizaciju sustava, implementirati nove tehnologije koje će osigurati uštedu energije te digitalizirati procese kako bi se smanjili troškovi proizvođača i distributera.

Digitalizacija može olakšati razvoj distribuiranih izvora električne energije, kao što su solarni paneli i spremnici energije za kućanstva, kroz bolji sustav poticaja i olakšano pohranjivanje energije i prodaju viškova kroz mrežu. Alati poput blockchaina mogli bi omogućiti trgovinu električnom energijom između ravnopravnih subjekata unutar energetskih zajednica (eng. peer-to-peer trading).

Transformacijski potencijal digitalizacije očituje se u mogućnosti da izbriše granice između cjelina u elektroenergetskom sustavu, poveća fleksibilnost i omogući integraciju kroz cijeli sustav. Ujedno postaje sve teže razlikovati proizvođače i potrošače.