Prije tri godine rast cijene bitcoina bio je potaknut interesom entuzijasta. No, mnogim je ulagačima bilo jasno kako je rast djelomice bio vezan uz određene manipulacije. U takvim okolnostima interes za ulaganje u bitcoine se nakon privremene pomame smanjio, a početkom 2018. cijena bitcoina je naglo pala.
U protekle tri godine promijenilo se mnogo toga na tržištu kriptovaluta. U većini država sada postoji neki oblik regulacije tržišta bitcoina i kriptovaluta općenito. Pojavili su se i regulirani i licencirani investicijski fondovi koji profesionalnim investitorima omogućavaju ulaganje na način na koji su navikli - u financijske instrumente, umjesto direktno u temeljnu imovinu - bitcoin.
To je rezultiralo snažnim interesom tradicionalnih financijskih institucija i investitora za bitcoine. Prije četiri godine izvršni direktor JPMorgana, najveće banke na svijetu, glasno je isticao da je bitcoin prevara, a onda je u svibnju 2020., dakle lani, isti taj JPMorgan otvorio račune bitcoin mjenjačnicama. Otišao je i dalje te prije nekoliko dana objavio je i analizu koja predviđa da će dugoročno cijena bitcoina dostići 146.000 dolara.
Ovakav zaokret dio je šireg trenda prihvaćanja bitcoina kao legitimnog investicijskog instrumenta kojeg sada prati čak i najkonzervativniji dio financijske zajednice, a to su mirovinski fondovi. Michael Sonnenshein, izvršni direktor najvećeg upravitelja digitalnom imovinom na svijetu, Grayscale Investments Bitcoin Trusta, koji trenutačno posjeduje više od 3 posto svih bitcoina, sada kaže da je primijetio da su se u investiranje u bitcoin uključili ne samo hedge fondovi, koji to rade već duže vrijeme, već i druge institucije, poput mirovinskih fondova i zaklada.
Ulazak mirovinskih fondova u svijet kriptovaluta značajna je vijest. Ti fondovi su vrlo konzervativni ulagači pa njihovo investiranje u bitcoin jasno signalizira da ta kriptovaluta postala legitiman investicijski instrument. Uvjeren sam da će to potaknuti dio ulagača koji do sad nisu ulagali u kriptovalute da razmotre bitcoin kao potencijalnu investiciju.
Sličan razvoj događanja vidljiv je i u Hrvatskoj. Od početka 2020. Hanfa polako nadzire kripto-tvrtke, poput bitcoin mjenjačnica u segmentu sprečavanja pranja novca. a odobrila je i rad Griffon Asset Managementa, prvom hrvatskom alternativnom investicijskom fondu koji ulaže u bitcoin.
Kao suvlasniku jedne domaće bitcoin mjenjačnice zanimljivo mi je vidjeti hoće li i hrvatski mirovinski fondovi slijediti korake svojih kolega iz SAD-a. Kao što sam spomenuo, riječ je o konzervativnim ulagačima. Primjerice, zadnjih se mjeseci mnogo se govori o mogućnosti da mirovinci počnu ulagati u dionice i startupe, što je Hanfa odobrila još prije dvije godine. No, osobno me ne bi začudilo da uskoro vidimo prvi mirovinski fond koji ulaže u bitcoin, jer za razliku od odobrenja za ulaganje u startupe i dionice, za ulaganje u bitcoine mirovinci u Hrvatskoj ne trebaju odobrenje Hanfe.