Report Gojka Drljače

Veliki test za Europsku komisiju: Ako ne prođe, pokazat će se da EU ne funkcionira

Komisija najavljuje kako bi se stroge epidemiološke mjere mogle održati za osjetljive skupine stanovništva
Ilustracija
 Neja Markicevic / CROPIX

Nakon što su i najugroženije zemlje COVID-19 pandemijom, Italija i Španjolska, najavile popuštanje epidemioloških mjera pa su ipak odlučile produžiti blokadu, Europska komisija počela je pripremati zajedničku strategiju izlaska iz blokade koja je zamrznula značajni dio ekonomskih aktivnosti.

Radi se o velikom testu za Europsku komisiju. Ako ne uspiju osigurati način izlaska iz strogih epidemioloških mjera, i on bude kaotičan kao što je bio niz reakcija nacionalnih vlada prilikom izbijanja epidemije, pokazat će se da Europska unija kao zajednica država ne funkcionira kad su u pitanju najvažnije stvari. Prema kriterijima koje predlaže Europska komisija, Hrvatska bi mogla biti među zemlja koje mogu brzo krenuti s popuštanjem epidemioloških mjera.

Za početak će Europska komisija tražiti od nacionalnih vlada da imaju transparentne planove popuštanja epidemioloških mjera. EK očekuje da svaka vlada najavi svaku mjeru kao što je ponovno otvaranje dućana, popuštanje graničnih kontrola ili manje stroge mjere socijalnog distanciranja.

Inzistiranje na zajedničkom operativnom okviru i međusobnom informiranju je esencijalno, ključna je poruka Komisije u pismu koje je odaslano na sve zemlje članice.

Ursula von der Leyen posebno je kritizirala nekoordinirano zatvaranje granica koje je proizvelo kolone dugačke po 40-ak kilometara i bespotrebne prekide lanaca opskrbe.

Među europskim liderima, čini se, postoji konsenzus da skidanje strogih epidemioloških mjera bude puno bolje koordinirano nego što je bilo dizanje blokada.

Tzv. non paper koji je proizvela Komisija te odaslala na adrese članica već je raspravljan na razini država i institucija. Jedna od teza iz tog non papera Komisije jest da će labavljenje restrikcija podići broj zaraženih bez obzira koliko polako će se popuštati mjere. Kao glavni kriterij za popuštanje restrikcija navodi se kapacitet jedinica intenzivne skrbi. Što je manja trenutačna popunjenost jedinica intenzivne skrbi s respiratorima, to će pojedine zemlje moći više brinuti o oživljavanju ekonomije i labaviti epidemiološke mjere.

Uz slobodne kapacitete u jedinicama intenzivne skrbi nacionalne vlade trebale bi voditi računa je li širenje COVID-19 zaraze dovoljno usporilo. Dodatni kriteriji su sposobnost nacionalnih vlada za povećanje broja testiranja i harmonizaciju prikupljanja podataka na europskoj razini. Popuštanje epidemioloških mjera ovisit će i od pametnih tehnologija kao što su aplikacije koje omogućuju praćenje.

Komisija najavljuje kako bi se stroge epidemiološke mjere mogle održati za osjetljive skupine stanovništva i za one sa simptomima COVID-19 zaraze, ali, u drugu ruku, procjenjuje kako se progresivno mogu početi otvarati kafići i restorani.

S obzirom da Hrvatska ima relativno mali postotak zauzetih respiratora i jedinica intenzivne skrbi te dobro kontrolira širenje zaraze, otvara se pitanje hoće li poslušati preporuku Europske komisije te krenuti s labavljenjem epidemioloških mjera kako bi što prije oživjela ekonomske aktivnosti i spriječila gospodarsko i socijalno urušavanje do kraja godine.

Odabrani tekstovi uz članak:

Fivethirtyeight.com: Vjerojatno najbolja analiza zašto su COVID-19 statistike besmislene

Prijedlog iz Britanije: Ukinuti epidemiološke restrikcije za stare 20-30 godina. Kuda to vodi? Hoće li stariji od 50 moći na pivo samo uz potvrdu da su dovoljno zdravi?

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. veljača 2023 07:32