Kako bi doprinio smanjenju emisija ugljičnog dioksida, jednom od ključnih poslovnih, pa i globalnih pitanja, Hrvatski Telekom sve više pilotira projekte primjene umjetne inteligencije u svojoj mreži. Riječ je o projektima granularnog praćenja funkcioniranja i automatizacije mreže. Nadalje, u stvarnom vremenu dinamičke prilagodbe mreže aktivnostima i potrebama korisnika, aplikacije virtualnih asistenata. Ti su projekti postali još raznovrsniji s dolaskom i primjenom 5G-a. Boris Drilo, član Uprave Hrvatskog Telekoma za tehniku i informacijske tehnologije, kaže da u konačnici sve to doprinosi i poslovnom cilju, a to je isporuka najkvalitetnije usluge korisnicima. - Ti ‘piloti’ bazirani su primarno na strojnom učenju, ali s obzirom na prilike koje umjetna inteligencija pruža našoj industriji, očekujemo da ćemo se tu razvijati i više - kaže Drilo.
Potreba za primjenom umjetne inteligencije, pojašnjava, vrlo je praktična. U HT-u u prosjeku svake godine bilježe porast količine prenesenih podataka za 30 posto. Takvim rastom ne može se upravljati na klasičan način jer ne samo da postavlja infrastrukturne zahtjeve nego se odražava i u potrebi za energetskim resursima.
- Pametno upravljanje energijom iz ekoloških je i poslovnih razloga iznimno bitno, a taj zadatak nije nimalo jednostavan kad se u obzir uzmu više od tisuću terabajta podataka koje naša mreža prenosi svaki dan i kontinuiran rast prijenosa podataka - kaže Drilo.
ANALIZE VELIKE KOLIČINE PODATAKA
Dodaje da umjetnu inteligenciju koriste za analizu podataka kojima se može utvrditi jesu li se pojavili problemi i greške na mreži ili u procesima. Ovakve tehnologije pomažu i pri praćenju performansi mreže i IT sustava koji ju podržavaju omogućavajući bržu reakciju te bolju uslugu i korisničko iskustvo.
Drilo pojašnjava da se primjena umjetne inteligencije zasniva na analizama velike količine podataka.
- Algoritmi strojnog učenja prikupljaju, selektiraju, filtriraju i obrađuju podatke tako da već sada na tržištu imamo hardverske komponente koje sadržavaju elemente i funkcionalnosti koje su namijenjene upravo boljem radu umjetne inteligencije - kaže Drilo.
Navodi da, osim korisnika, i umjetna inteligencija već doprinosi rastu prijenosa podataka putem mreže. U iduće dvije-tri godine, očekuje, više bi od petine HT-ove IT infrastrukture moglo biti u službi umjetne inteligencije.
- Govorimo o potrebi da se osiguraju mrežni kapaciteti od nekoliko stotina gigabajta u sekundi te HT već razvija svoje mrežne i ICT infrastrukture kako bi podržao razvoj i primjenu umjetne inteligencije - kaže Drilo.
Navodi da se umjetna inteligencija već koristi i za vrlo praktične primjene na strani korisnika.
- Koristimo je kako bi naši korisnici imali bržu internetsku vezu, pa je tako ova tehnologija u našoj mreži u stanju odabrati najbolji Wi-Fi frekvencijski kanal koji će omogućiti najkvalitetniju i najbržu vezu na korisnikovu uređaju - navodi Drilo.
Ističe i da broj projekata u kojima se koristi umjetna inteligencija raste i postaje mainstream unutar Hrvatskog Telekoma te da su entuzijastični kad je riječ o primjeni generativnih modela umjetne inteligencije u prodajnim procesima i procesima korisničke podrške.
- Umjetna inteligencija imat će velik utjecaj na telekomunikacijsku, ali i druge industrije, a razvoj tehnologije u idućih 25 godina utjecat će i na takozvana dominantno kognitivna zanimanja, koja su prije bila rezervirana samo za ljude - kaže Drilo. Pritom napominje da je i u daljnjem razvoju umjetne inteligencije važno sagledati stvari iz perspektive čovjeka.
RIZICI DOLAZE IZ ETIČKE PERSPEKTIVE
- Jasno je da će se određeni poslovi transformirati, a onda s tim u vezi uvijek postoji određena razina anksioznosti od nepoznatog i kako će budućnost izgledati. Mislim da ne možemo očekivati da umjetna inteligencija zamijeni samostalnu ‘živuću’ inteligenciju - kaže Drilo. Navodi kako ne možemo očekivati da ćemo mi ljudi izgubiti kontrolu te da će umjetna inteligencija samostalno i autonomno razmišljati poput čovjeka i da će slobodnom voljom moći odlučiti što će i kako raditi. - Rizici primjene umjetne inteligencije zato danas dolaze iz etičke perspektive, odnosno iz toga kako osigurati fer ponašanje modela umjetne inteligencije i izbjeći njihov pristran pristup određenim temama i događajima - kaže Drilo.
Među inim, 5G i primjena umjetne inteligencije pomogli su HT-u da dodatno poboljša brzine mobilnog interneta na svojoj mreži za čak 27 posto u posljednjih godinu dana, što je rezultiralo time da su HT-u na Mobile World kongresu u Barceloni uručene tri Ookla Speedtest Awards nagrade, koje su glavni međunarodni benchmark kvalitete mreže.
- Mreža HT-a ponovo je proglašena najboljom, najbržom i mrežom s najboljom mobilnom pokrivenošću u 2022. u Hrvatskoj - ističe Drilo. Dodaje da su priznanje Ookle, kao i najbolji rezultati u ključnim kategorijama, te prijašnja nagrada za najbržu 5G mrežu i najbolju fiksnu mrežu odraz kontinuiranih investicija HT-a.
- Ova priznanja, kao i najveće zadovoljstvo privatnih i poslovnih korisnika, izravni su pokazatelji naših velikih ulaganja u razvoj i kvalitetu mobilne mreže, u koju smo samo tijekom 2022. godine uložili 231 milijun eura - kaže Drilo.
PRISTUP OPTICI VELIK
Ističe ipak da Hrvatska, unatoč tome što HT ima najveće investicije, prema DESI-ju, indeksu digitalnog gospodarstva i društva, bilježi pad u kategoriji povezanosti s 20. na 24. mjesto u EU, a on je najveći u posljednjih pet godina i rezultat je paradoksa.
- Zahvaljujući i našim investicijama, 52 posto kućanstava u Hrvatskoj ima pristup optici, ali je na nju spojeno samo njih 16 posto. Dobrim dijelom to je rezultat toga što HT ne može ponuditi nižu cijenu fiksnog interneta od one regulatorno definirane - kaže Drilo.
Objašnjava da danas svi operatori grade svoje mreže i navode velike planove te da stoga takva regulacija više nema smisla. - Postavlja se pitanje kome ovakva regulacija koristi - korisnicima, zasigurno, ne. Štoviše, sa slobodnim formiranjem cijena optičkog interneta na slobodnom tržištu svi bi bili na dobitku, pojačala bi se i tržišna utakmica, potaknuli inovativnost i investicije, a i građani bi bili u boljoj poziciji - kaže Drilo.
Navodi da će HT nastaviti s investicijama u optičku mrežu. - Fokusirani smo na izgradnju optike u takozvanim bijelim područjima tj. područjima sa slabom kvalitetom internetske veze na 13 projekata, doslovno od Vukovara do Dubrovnika. Po pitanju 5G-a smo lider na tržištu i 5G signalom pokrivamo dva milijuna ljudi u gotovo stotinu gradova, tu su i dvije 5G campus mreže, na FER-u i FSB-u, prvi smo kombinirali mobilne i fiksne pristupne tehnologije u usluzi hibridnog pristupa, a s Deutsche Telekomom smo na području Istre testirali integraciju 5G-a sa satelitskom mrežom Intelsata - kaže Drilo.
U budućnosti, kaže, vidi pet trendova koji će obilježiti budući tijek digitalizacije. - To su povezivost, jer mreža je temelj svega, zatim umjetna inteligencija, cloud, personalizacija i korisničko iskustvo te kibernetička sigurnost, a za 25 godina lako je moguće da će dominirati tehnologija koja nam sada nije niti na radaru - zaključuje Drilo.