ŽELJKO LOVRINČEVIĆ

Ugledni ekonomist: ‘Što ako se ova inflacija pojača poskupljenjima zbog uvođenja eura?‘

Hrvatska je de facto zbog ulaska u eurozonu praktično sada ovisna o politici ESB-a koja će teško izdržati možebitni njemački pritisak
Zdravko Marić i Boris Vujčić/Ilustracija
 CROPIX

Na pitanje može li inflacija u Hrvatskoj završiti na dvoznamenkastim brojevima, ekonomist Željko Lovrinčević ustvrdio je kako ne vjeruje u tu mogućnost, ali ne zbog toga što nisu očigledni razni pritisci na rast cijena, nego zbog toga jer to neće dopustiti njemački štediše, odnosno njemačka vlast. Uz visoku inflaciju i zadržavanje niskih kamata ispalo bi da njemački štediše indirektno financiraju financijski problematične južne zemlje; Italiju, Portugal, Grčku…

A Hrvatska je de facto zbog ulaska u eurozonu praktično sada ovisna o politici Europske središnje banke koja će teško izdržati možebitni njemački pritisak. Mogući problem, ako inflacijski trend potraje, Lovrinčević vidi u kombinaciji svih ostalih inflatornih pritisaka s efektom poskupljenja koji je viđan u drugim zemljama koje su uvodile euro.

- Guverneri velikih centralnih banaka sve više funkcioniraju kao da su ministri financija te su monetarne politike kao produžena ruka fiskalnih politika. Centralni bankari desetljećima su se borili za neovisnost, čak su uspjeli ojačati nakon krize 2007. godine po pitanju regulacije financijskih tržišta, ali su po dolasku pandemije svojevoljno se odrekli samostalnosti te počeli pomagati ministarstvima financija bez puno propitivanja mogućih posljedica. Tek sada kada kreće inflacija opet si postavljaju stara pitanja; što s nagomilanim dugovima, kako će previše zaduženi servisirati očekivani rast kamata, mogu li se realizirati fiskalne prilagodbe… Očigledno je, naime, da će u jednom trenutku morati dizati porezi. Britanija prva kreće tim smjerom. U EU se o tome još ne razgovara, ali doći će i ta tema. U ovoj fazi vlasti su još zadovoljne jer inflacija zapravo širi poreznu osnovicu i olakšava vraćanje javnih dugova, no, šokirao ih je udar poskupljenja energenata te su se uplašili mogućih posljedica. Postalo je jasno kako bi energetsko siromaštvo mogao postati pojam koji će biti u čestoj upotrebi te je sasvim očekivano da će oni siromašniji s fiksnim obvezama i bez šansi za povećanje prihoda biti gubitnici kod svake jače inflacije - procjenjuje Lovrinčević, koji smatra da bi inflatorni trendovi mogli dovesti do poteškoća u hrvatskom ispunjavanju kriterija za pristupanje eurozoni.

Naglašava da su samo neke manje centralne banke zasad išle na nešto značajnije zatezanje monetarne politike, kao što su Australija i Novi Zeland, te stoga još na planetarnoj razini nema promjenama u valutarnim odnosima. No, sada treba pratiti što će učiniti Velika Britanija, država s valutom značajnom u međunarodnim razmjerima. Zbog pritiska nestašica, ostalih posljedica Brexita i ukazanja inflacije, oni bi prvi od značajnih mogli dizati kamate. Teško je predviđati razvoj situacije ako potom uslijede reakcije drugih velikih država te dođe i do valutarnih turbulencija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. listopad 2021 00:24