Suzdržavanje od potrošnje najbogatijih u društvu glavni je uzrok velikog pada potrošnje u Sjedinjenim Američkim Državama nakon izbijanja COVID-19 pandemije. Procjene Opportunity Insightsa, istraživačke grupe pri Harvardu, govore kako je četvrtina najimućnijih Amerikanaca odgovorno za otprilike polovinu pada potrošnje tijekom recesije. Upravo takav pad potrošnje poseban je udarac za one najmanje plaćene u sektoru usluga koji su izrazito ovisni o potrošnji bogatijih. Kriza izazvana pandemijom razotkrila je kako je uz nejednakost u prihodima i imovini dramatično narasla i nejednakost u potrošnji te potrošnja bogatih pokreće puni veći dio ekonomije nego prije 50 godina, a sve je i više radnika ovisnih o njihovoj potrošnji. Stoga je ekonomski šok za radnike na niskim nadnicama, koji ovise o potrošnji tijekom koje dolazi do sobnog kontakta, izrazito snažan.
Istraživači Stepner, Hendren i Friedman prikupili su podatke o plaćanju karticama i došli su do zaključka kako je potrošnja najsiromašnije četvrtine građana pala samo 5 posto. Za razliku, najbogatija četvrtina građana potrošila je 36 posto manje, a što je prema tumačenju Chettya u apsolutnim dolarskim iznosima pola ukupne potrošnje.
Uz to, istraživači su primijetili da su prijave za naknade za nezaposlenost bile vrlo visoke u bogatim okruzima, tj. tamo gdje siromašniji iz uslužnog sektora izrazito ovise o potrošnji bogatih. U bogatim okruzima stoga je i potrošnja siromašnijih pala jače nego u siromašnijim okruzima. Mali biznisi imali su najizrazitiji pad prihoda upravo u bogatim susjedstvima, Primjerice u Lincoln Centeru prihodi malih biznisa pali su 72 posto.
U ranijim krizama uslužni sektor koji u pravilu zapošljava slabije plaćene radnike bio je najžilaviji dio ekonomije. U krizama do sada bez posla nisu ostajali biznisi poput restorana, kemijskih čistionica ili frizera. U pravilu su u ranijim krizama građevinski radnici prije ostajali bez posla nego konobari.
S obzirom da je udio uslužnog sektora u ekonomiji danas puno viši nego prije 50 godina, jasno je kako ovakva vrsta ekonomskog šoka danas puno bolnija za cjelokupnu ekonomiju, i pogotovo za siromašnije, nego što bi bila ranije. Niti bi se jednakost tijekom krize povećavala jer, između ostalog, bogatiji ne bi mogli nastaviti raditi od kuće i zadržati prihode na istoj razini.
Prijedlozi za dnevno štivo:
Etrepreneur.com: Je li dobra poduzetnička ideja stvoriti dinosaure mutiranjem kokoši?