Prema pisanju Financial Timesa danas bi slovenski parlament trebao raspravljati o prijedlogu zakona prema kojem bi slovenske banke dužnicima koji su dizali kredite švicarskim francima trebali vrati stotine milijuna eura. Slovensko rješenje je specifično jer ne samo što nije prepustilo konačno rješenje ishodima pojedinačnih i(ili) kolektivnih tužbi protiv banaka nego i po tome što je predvidjelo da slovenske banke moraju redefinirati uvjete otplate zajmova u švicarskim francima tako što će dužnici trpjeti najviše 10-postotno povećanje troškova otplate zbog promjene tečaja. Dakle, 90 posto povećanja od početnog troška zaduživanja banke bi prema tom prijedlogu trebale vratiti dužnicima unatrag sve do 2004. godine.
Slovenske banke reagirale su na prijedlog zakonskog rješenja dramatičnim apelom slovenskoj vladi i europskim institucijama u kojem se pozivaju na temeljne europske principe prema kojima „legalni valjani ugovori ne mogu biti subjekt legislativnih intervencija“. Vrlo sličan stav zauzela je i Banka Slovenije koja je upozorila kako retroaktivna primjena zakonskih rješenja na stare pravovaljane ugovore nije prihvatljiva jer nije u skladu niti sa slovenskim niti europskim zakonima.
Pri tome se Banka Slovenije pozvala i na to kako povlačenje autorizacije slovenskim bankama više nije u domeni Banke Slovenije nego Europske središnje banke, što se u prijedlogu novog zakona greškom previđa. Naime, prijedlog zakona govori o penalizaciju banaka u slučaju ako ne ispune obveze prema dužnicima s ukidanjem licenci. Zaključno, Banka Slovenije tvrdi kako bi prihvaćanje novog Zakona moglo imati negativni utjecaj na slovenski financijski sustav, izloženije slovenske banke te sigurnost investicija u Sloveniji.
Procjenjuje se da bi ukupni trošak za slovenske banke, ako slovenski parlament usvoji prijedlog zakona, trebali biti oko 300 milijuna eura, ali iz tamošnjih banaka poručuju kako se radi o osjetno višem iznosu. Među bankama koje bi mogle biti pogođene odlukom slovenskog parlamenta su UniCredit, OTP, Erste, Addiko, Sberbank…
Slovenske banke dobile su podršku Europske središnje banke zbog „supstancijalnog pritiska na prihod kreditnih institucija“, kao i lošeg utjecaja na „strane i domaće investicijske sentimente, te povjerenje u sustav, i to zbog percipiranog povećanja pravne nesigurnosti i rizika zemlje“.
Mišljenje ESB-a nije obvezujuće, ali postoji mogućnost da Europska komisija postavi pitanje pravne utemeljenosti zakona kojeg bi mogao donijeti slovenski parlament.
Slovenska Udruga Franaka podržava prijedlog zakona te upozorava kako banke uporno izbjegavaju odgovornost na poslovnu praksu koja nije bila fer prema potrošačima. Slovenska Udruga Franak poziva se na zakonska rješenja usvojena u Hrvatskoj. Ocjenjuju ih dobrima jer su povećala potrošnju i smanjila dug kućanstvima.
Nejasno je zašto je predlagač novog zakon procijenio da povrat 'preplaćenog' dužnicima treba iznositi 10 posto. Čini se da bi ta arbitrarnost mogla biti i jedan od još neprepoznatih temelja mogućih budućih sudskih sporova između banaka i države, gdje bi u konačnici porezni obveznici mogli snositi trošak povrata 90 posto 'neopravdano višeg' troška zaduživanja dužnika u švicarskim francima.
Brif:
1 Glavni izvršni direktor norveškog državnog fonda za upravljanje nacionalnim bogatstvom, Nicolai Tagen, izjavio je kako bi trajna inflacija mogla imati značajan utjecaj na prihode. Norveški fond koji prvenstveno upravlja naftnim resursima najveći je na svijetu s imovinom od 1,3 tisuće milijardi dolara.
2 Istraživanja javnog mnijenja u Austriji pokazuju kako Morrisonove konzervativce očekuje poraz na izborima.
3 Socijalistička partija lijevog centra dobila je u Portugalu na nedjeljnim parlamentarnim izborima apsolutnu većinu te je tako penalizirala izazov stranaka krajnje ljevice koje su izazvale izvanredno izjašnjavanje građana.
Prijedlog dnevnog štiva:
Studija: SARS-CoV-2 virus snažno je mutirao u tijelu žene kojoj je loše tretiran HIV