Report Gojka Drljače

Razlike u bogatstvu građana: Podaci koji pokazuju tko se u Hrvatskoj treba najviše bojati inflacije

Žitelji sedam priobalnih županija drže čak 41 posto depozita u RH te su kao štediše najizloženiji udaru inflacije

Ilustracija

 Damjan Tadic/Cropix

Povećava li se razlika u bogatstvu između obalne i kontinentalne Hrvatske? Mogu li turistički prihodi kroz godine podijeliti zemlju na relativno bogati dio i najsiromašniji dio Europske unije? Jedan od podataka koji ukazuje na rast financijske imovine građana u primorskim županijama jest onaj o štednji građana. Per capita depoziti kod banaka na razini Hrvatske nisu impresivni te iznose prema zadnjim dostupnim podacima 57.555 kuna. Ako izuzmemo Grad Zagreb, samo je još Zagrebačka županija među prvih devet po visini depozita per capita. Ostalih sedam su sve redom županije uz obalu, gdje stanovništva ima vrlo značajne prihode u turizmu i ugostiteljstvu. Gledajući depozite per capita najbogatija hrvatska županija je Istarska. Svaki Istrijan u prosjeku tako ima 85.249 ušteđenih kuna, što je za 2.200 kuna više nego što ima svaki Zagrepčanin. Slijede četiri turističke sredine – Primorsko-goranska, Dubrovačko-neretvanska, Zadarska, Splitsko-dalmatinska županija s rasponom depozita per capita od oko 79 do 56 tisuća kuna.

Ispod je tablica koju je povodom Dana štednje pripremila HGK s rang listom visine depozita per capita po županijama

image

i 2

Ukupno su na kraju kolovoza građani sedam priobalnih županija u bankama držali 95,5 milijardi kuna ili čak 41 posto ukupnih depozita od 232,96 milijardi kuna. Pri ovome treba voditi računa kako sam Grad Zagreb u ukupnoj strukturi depozita drži 28 posto, što znači da na ostatak Hrvatske otpada samo 31 posto ukupnih depozita.

U grafikonu ispod možemo primijetiti kako od prosjeka depozita per capita uvjerljivo najviše strši Istarska županija koja je po tom kriteriju 48,1 posto bogatija od prosjeka Hrvatske. Uz Grad Zagreb prate ju po tom kriteriju Primorsko-goranska (+38,5 u odnosu na prosjek RH) i Dubrovačko-neretvanska županija (+27,1 posto) (RH = 100)

image

i 1

Iz ovih podataka možemo iščitati kako se inflacije najviše trebaju bojati Istrijani, Dalmatinci, Primorci, Dubrovčani… S obzirom da su u Hrvatskoj kamatne stope na depozite izrazito niske zbog stimulativne politike Europske središnje banke, ispada da i relativno umjerene inflacija vrlo ozbiljno nagriza vrijednost štednje u bankama. Ako se zna da je zadnja objavljena inflacija u rujnu na godišnjoj razini iznosila 3,3 posto, ugrubo se može procijeniti kako je realna vrijednost depozita građana na istoj godišnjoj razini smanjena za oko 6,5 milijardi kuna, a samo u priobalnim odnosno turističkim županijama za 2,6 milijardi kuna. Kad Državni zavod za statistiku objavi podatak za listopad o kretanju inflacije, bit će zanimljivo pratiti hoće li možebitno daljnje zahuktavanje inflacije dodatno pojačati trend pretakanja turističkih zarada u nekretnine. Nije tajna da svaka dobra turistička sezona sa sobom donosi rast potražnje onih koji zarađuju u turizmu i ugostiteljstvu za novim i rabljenim stanovima i kućama. Jedan od motora te potražnje svakako je strah od inflacije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2021 10:57