Hrvatsko tržište rada puno je proturječnosti - prema predviđanjima ekonomskih analitičara, ove godine očekuje se usporavanje rasta zapošljavanja, ali i rekordno niska nezaposlenost.
Hrvatska narodna banka tako predviđa da će sa 6,7 posto u 2019. prosječna stopa nezaposlenosti u 2020. pasti na povijesno malih 5,9 posto, dok će stopa rasta zaposlenosti pasti s 2,3 na 1,6 posto. A da nezaposlenost pouzdano stremi prema donedavno nezamislivo niskim razinama pokazali su podaci Ankete o radnoj snazi (ARS) Državnog zavoda za statistiku u trećem, “ljetnom” kvartalu 2019., kada je stopa nezaposlenosti pala na povijesno nisku razinu od 5,7 posto za građane starije od 15 godina. To je pad od gotovo dva postotna poena u odnosu na isti period prošle godine, kada su te stope nezaposlenosti iznosile 7,3.
Tako je u trećem kvartalu 2019. prosječan broj nezaposlenih prema Anketi iznosio 103 tisuće, dok je u trećem tromjesečju 2018. taj broj bio na razini od 133 tisuće. Istovremeno se, pak, broj zaposlenih povećao za 36 tisuća, ali se broj radno sposobnog stanovništva smanjio za 11 tisuća, radnog aktivnog stanovništva je manje 15 tisuća, dok se, eto, broj neaktivnih građana, koji više ne traže posao, povećao za četiri tisuće ljudi. Naravno, problem je u tome što pad nezaposlenosti i radno aktivnog stanovništva kroz cijelu godinu nije dominantno odraz proporcionalnog rasta zaposlenosti.
Naime, uz odlazak ljudi u mirovinu (ili “prelazak” u “neaktivnost”), dio tog jaza odnosi se na i dalje prisutan trend neto iseljavanja iz Hrvatske. Dinamika iseljavanja je, prema zadnjim podacima DZS-a, usporena, ali i dalje stvara “pomutnju” na domaćem tržištu rada. I dok ta “pomutnja” radnicima donosi veće plaće (zbog manje ponude rada uslijed nedostatka radne snage), jednako tako isti taj nedostatak radne snage umanjuje kapacitet domaćeg gospodarstva za jači rast. Zato ove godine i možemo očekivati anketnu nezaposlenost koja će biti oko 30 posto manja nego 2008., dok će zaposlenost biti tek nešto više od pet posto veća nego te pretkrizne godine.