Dnevni report Gojka Drljače

Predobro da bi se dogodilo? Hrvatska postaje glavna dobitnica europskog plana oporavka

Ako prođe prijedlog EK, Hrvatska bi uz Grčku postala glavna dobitnica plana oporavka od Covid-19 krize
Piše: Gojko DrljačaObjavljeno: 28. svibanj 2020. 14:30

Hrvatska još u nekoj međunarodnoj raspodjeli novca još nije prošla tako dobro kako bi mogla  ako prođe prijedlog Europske komisije za financiranje oporavka od krize izazvane Covid-19 pandemijom. To što bi Lijepa naša prema predloženom ključu EK od ukupno 750 milijardi eura trebala dobiti nešto više od 10 milijardi (7,36 kroz grantove i 2,65 kroz zajmove) znači da je u cijeloj shemi Hrvatska uz Grčku najveća dobitnica. Za usporedbu Hrvatska je od 1. srpnja 2013. do 1. travnja 2019. od EU primila oko 4,5 milijarde eura, dok će samo kroz program oporavka EK, ako ga usvoji EU parlament, odmah dobiti više nego dvostruko više.

Za dobro razumijevanje koliko i pod kojim uvjetima Hrvatska dobiva prvo treba objasniti kako bi nova shema financiranja europskog oporavka trebala izgledati.

Hrabri i moglo bi se reći revolucionarni plan EK predviđa da članice povuku tijekom sljedećih 7 godina 750 milijardi eura te ih otplate negdje između 2028. i 2058. godine, odnosno s velikim počekom i vrlo dugom ročnošću. Pri tome će se EU zadužiti izdavanjem obveznice, a zemlje članice izdati će jamstva, vjerojatno sukladno svom udjelu u financiranju EU proračuna. Ako je udio Hrvatske prema zadnjim podacima 0,89 posto, to znači da ćemo za zajedničko EU izdanje EU obveznica morati dati oko 6,6 milijardi kuna jamstava, a dobit ćemo od EU samo po osnovi „Next Generation“ plana više od 10 milijardi eura koji bi se teoretski mogli početi ulagati od 2021. godine. To znači da preuzimamo prihvatljivi financijski rizik. Uz to, Hrvatska će računati na redovno financiranje iz EU programa u novom financijskom okviru. Hrvatska stoga u godinama koje dolaze sveukupno može postati velika dobitnica po pitanju EU financiranja. Za Hrvatsku je posebno bitno to što će veći dio sredstava u planu oporavka dobiti kao grantove (73 posto), a ostatak kroz zajmove tako da neće doći  do porasta zaduženosti zemlje.

Valja razumjeti kako financiranje oporavka od Covid-19 krize na razini EU podrazumijeva dvije vrste transfera. Prvi transfer je tzv. inter-temporalan što znači da su financijske obveze prebačene u budućnost. Drugi transfer dogodit će se između zemalja jer će jedan dio zemalja, ako prođe prijedlog EK, postati neto davatelji, dok će druge postati neto primateljice. Ukupno će se iz zemalja neto davateljica prema neto primateljicama transferirati oko 300 milijardi eura. Ako se gledaju neto transferi prema drugim zemljama najveća davateljica je Njemačka (133 milijardi eura ili 3,9 posto BDP-a), a slijedi je Francuska (52 milijarde ili 2,2 posto BDP-a). S druge strane tablice, gdje su najveće primateljice, nalazi se pak Grčka koja bi prema nekim procjenama trebala kroz grantove i zajmove u 7 godina ukupno primiti 43,5 milijardi eura, dok će vratiti oko 10,1 milijardu.

Prema projekcijama financijske kuće Nomura, Hrvatska će kao neto primatelj u novoj shemi EK za oporavak, proći ponajbolje ako se gleda neto transfer u odnosu na BDP. Ako su projekcije Nomure točne, Hrvatska će primiti oko 22 posto BDP-a. (usporedni podaci Nomure po zemljama su ispod).

Country

 

Net (% GDP)

 

ES-6.6%

IT-3.2%

PL-6.8%

EL-17.8%

RO-9.4%

PT-9.5%

HR-22.4%

BG-19.3%

SK-10.5%

HU-5.0%

LT-8.6%

LV-11.8%

SI-2.4%

CY-4.9%

EE-2.6%

MT-0.3%

CZ-0.3%

LU-5.4%

FI-3.2%

DK-3.9%

BE-2.9%

AT-3.5%

IE-4.5%

SE-3.5%

NL-3.8%

FR-2.2%

DE-3.9%

 

Trenutačno je vrlo nejasno kakve su zapravo šanse da ovakav prijedlog EK, koji poprilično odgovara Hrvatskoj, prođe u EU parlamentu.

Preporuke za dnevno štivo:

Prospect: Je li nam uz koronavirus Schumpeterova kreativna destrukcija potrebnija nego ikad?

Istraživanje: Koliko zapravo košta lockdown?

Linker
06. listopad 2020 03:46