Krajem listopada 2020. agencija Standard & Poor's povećala je izglede kretanja ocjene rejtinga HEP-a sa stabilne na pozitivnu, navodeći u izvješću da je HEP nastavio ostvarivati iznimne financijske rezultate i u uvjetima pandemije. U studenome iste godine agencija Moody's povećala je ocjenu dugoročnog kreditnog rejtinga HEP-a odražavajući očekivanja da će HEP zadržati snažan financijski profil i snažne kreditne pokazatelje u sljedećim godinama.
HEP grupa je i u 2020. godini provodila intenzivne investicijske aktivnosti s naglaskom na projekte u sklopu obnovljivog scenarija razvoja. Radnici HEP-a dali su veliki doprinos otklanjanju posljedica potresa u Zagrebu i okolici u ožujku te na Banovini u prosincu 2020., iskazujući iznimnu profesionalnost i požrtvovnost u nastojanjima da se stradalom stanovništvu što prije vrati opskrba električnom energijom. Epidemiološke mjere koje su na nacionalnoj razini poduzimane radi sprječavanja širenja novog koronavirusa dovele su do usporavanja dijela gospodarskih aktivnosti te posljedično smanjenja potrošnje električne energije kod kupaca kategorije poduzetništvo. No, unatoč padu prodaje, ali i nepovoljnim hidrološkim okolnostima, HEP grupa je u 2020. godini nastavila ostvarivati dobre poslovne rezultate. Konsolidirana dobit iznosila je 1,46 milijardi kuna, što je povećanje od 61,1 milijuna kuna u odnosu na 2019. godinu, a udjel na hrvatskom tržištu električne energije zadržan je iznad 90 posto, točnije 90,4 posto.
U 2020. godini ostvareni su konkretni koraci u realizaciji projekata izgradnje elektrana s ciljem stvaranja fleksibilnog i održivog proizvodnog portfelja, a u skladu s Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom za razdoblje od 2021. do 2030. godine koji je Vlada donijela krajem 2019. te s odrednicama nove Strategije energetskog razvoja, donesene početkom 2020. Tako je sredinom 2020. s radom počela SE Vis (3,5 MW), a do kraja godine u izgradnji smo imali još šest sunčanih elektrana: SE Cres (6,5 MW), SE Kosore (Vrlika) jug (2,1 MW), SE Stankovci (2,5 MW), SE Marići (1 MW), SE Kaštelir 2 (2 MW) i SE Obrovac (7,35 MW). U 2020. HEP je samostalno razvijao više dugih projekata sunčanih elektrana od kojih se ističe SE Korlat, snage 75 MW, a krajem 2019. i u prvoj polovici 2020. s 11 općina i gradova potpisao je sporazume o suradnji na projektima sunčanih elektrana. Prošlu godinu obilježio je i početak probnog rada prve naše vjetroelektrane - VE Korlat kod Benkovca, snage 58 MW i investicijske vrijednosti oko 500 milijuna kuna.
Od posebne je važnosti i početak radova na pomoćnim građevinama u sklopu Hidroenergetskog sustava Kosinj, čime je počela realizacija najvećeg projekta HEP-a od osamostaljenja Hrvatske i koji je u postupku proglašanja strateškim investicijskim projektom RH. Riječ je o dogradnji Hidroenergetskog sustava Senj (HES Kosinj i HE Senj 2) s ukupnim povećanjem snage od 412 MW i ulaganjima od 3,4 milijarde kuna. Od projekata izgradnje proizvodnih objekata treba još spomenuti da je u 2020. nastavljena izgradnja novog visokoučinkovitog kombi-kogeneracijskog bloka u Elektrani-toplani Zagreb (150 MWe i 114 MWt) investicijske vrijednosti 900 milijuna kuna. Nastavljena je i izrada projektne dokumentacije za kombi-kogeneracijsko postrojenje u Osijeku (80 MWe/75 MWt). U oba spomenuta grada provest će se projekti povećanja učinkovitosti sustava daljinskog grijanja. Krajem godine potpisan je ugovor o sufinanciranju bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj za projekt revitalizacije vrelovodne mreže u Zagrebu, investicijske vrijednosti 556 milijuna kuna. Radovi na tom projektu otvoreni su u svibnju ove godine, a tijekom 2020. pripremana je i realizacija projekta zamjene spojnog vrelovoda u Osijeku, koji se također sufinancira sredstvima iz EU fondova. U 2020. počela je realizacija još jednog značajnog projekta sufinaciranog sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Pilot projekta uvođenja naprednih mreža, ukupne vrijednosti 230 milijuna kuna.
Poslovna 2020. obilježena je i daljnjim jačanjem plinskog poslovanja HEP grupe. Nastavljene su aktivnosti na širenju poslovanja HEP Plina, preuzimanjem društava PPD distribucija plina i PPD opskrba kućanstava sa sjedištem u Vukovaru te kupnjom plinske mreže na području Općine Bizovac. Do kraja godine društvo LNG Hrvatska, u kojemu HEP d.d. ima većinski udjel, dovršilo je izgradnju terminala za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku. Aktivnosti u sklopu procesa okrupnjavanja subjekata na plinskom tržištu dodatno su intenzivirane u prvoj polovici 2021.
Od ostalih poslovnih područja ističe se razvojni program eMobilnost u sklopu kojega je nastavljeno postavljanje ELEN punionica, uključujući ultrabrze punionice na autocestama te punionice u vlastitim objektima. Nastavljeno je i aktivno upravljanje energijom provođenjem projekata smanjenja potrošnje energije, kako u vlastitim objektima tako i kod kupaca. S tim je ciljem na krovove poslovnih zgrada u vlasništvu HEP-a u 2020. postavljena 21 nova sunčana elektrana, a HEP ESCO je izveo sunčane elektrane na 17 industrijskih objekata naših kupaca.
Spomenutim projetima nastavljamo s uspješnom provedbom našeg krovnog razvojnog dokumenta HEP2030 koji podrazumijeva diversifikaciju poslovanja, jačanje poslovnih aktivnosti na drugim tržištima, uvođenje novih proizvoda i usluga te zauzimanje povoljnih startnih pozicija u nišama koje će obilježiti buduće razdoblje. Aktivno pratimo pojavu novih trendova i poslovnih modela bilo da je riječ o ulaganjima u obnovljive izvore energije, uvođenju naprednih mreža, izgradnji infrastrukture za električna vozila, instalaciji baterijskih spremnika energije ili u skoroj budućnosti projektima proizvodnje i korištenja vodika. Time ćemo potvrditi ulogu nositelja energetske tranzicije te najvećeg investitora u zeleno gospodarstvo i općenito jednog od najvećih investitora u Hrvatskoj.