Komentar

Otvaraju se vrata digitalnim profesionalcima iz ‘non-EU‘ zemalja

Pred nama je još velik posao: da Hrvatsku upišemo na kartu poželjnih destinacija za pokretanje biznisa
Hrvoje Balen
 Dragan Matic/Cropix

Objavom liste deficitarnih zanimanja i novog pristupa zapošljavanja stranaca, pomalo se upotpunjava mozaik strateških aktivnosti koje HUP ICT poduzima zadnjih nekoliko godina. Nadamo se da bi stvari mogle kulminirati skoro najavljenom izmjenom hrvatske Strategije pametne specijalizacije u kojoj će ICT sektor dobiti svoju „vertikalu“ te donošenjem višegodišnjeg financijskog proračuna za razdoblje od 2021. do 2027. U takvim aktima, nadamo se da ćemo uspješno dokazati dugoročnu isplativost značajno većeg usmjeravanja novca u realni sektor, a kroz teme istraživanja i razvoja novih proizvoda i usluga, sufinanciranje širokopojasnog interneta, školovanje i usavršavanje zaposlenika te digitalnu transformaciju i informatizaciju malih, srednjih i velikih tvrtki.

Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske koja je ovaj tjedan upućena u Saborsku proceduru, po prvi puta je izričito naznačila ICT sektor, kao jedan od ključnih – uz proizvodnju elektroenergetskih i proizvodnih strojeva, farmaceutsku, kemijsku, obrambenu i automobilsku industriju, brodogradnju te sektore koji se temelje na korištenju prirodnih resursa poput prehrambene i drvno-prerađivačke industrije. Iskreno, bilo bi čudno da sektor koji godinama raste po iznadprosječnim stopama u segmentu zapošljavanja, izvoza i dodane vrijednosti, nije tu svrstan, međutim iskustvo nas uči da uvijek treba biti oprezan.

Velika je stvar za hrvatske informatičke tvrtke da krovni strateški dokument, koji predstavlja podlogu za sve buduće planove i operativne programe kojima će se povlačiti EU sredstva, ima izrazito naglašenu ulogu ICT sektora u poglavlju poticanja razvoja drugačije strukture gospodarstva, ali da ima i zasebno poglavlje koje opisuje smjernice digitalne transformacije društva i gospodarstva.

Nadajmo se da će Nacionalna razvojna strategija, za koju su svoj doprinos dali i mnogi članovi HUP-a, predstavljati temelj za kontinuirane promjene zakonodavnog okvira kojim će se pojačavati i održavati atraktivnost Hrvatske, a ne da će postati tek alibi za pokušaj suhoparnog ispunjavanja indikatora zadanih planom reformi i nalazima europskog semestra iz 2019. godine.

No, vratimo se promjenama s kojima smo ušli u 2021. godinu.

Kada govorimo o glavnom pogonskom gorivu ICT sektora, to su uvijek stručni ljudi i digitalni talenti, kojih nedostaje cijeloj EU. Pred obrazovnim sektorom se nalazi prilika i zadatak kako dodatno pospješiti kvalitetu i povećati broj ICT stručnjaka koji izlaze iz sustava no s obzirom na smanjenje broja srednjoškolaca i odlazak ljudi u druge dijelove EU, to samo po sebi neće biti dovoljno.

…i zbog toga je bilo neophodno napraviti izmjene u Zakonu o strancima, koje se tiču studenata iz non-EU zemalja, ali i gotovih profesionalaca kojih ponajviše nedostaje ICT tvrtkama.

Od ove godine, za softverske inženjere (programere, developere), sistemske administratore ili dizajnere korisničkih sučelja (UX/UI dizajnere) više ne postoje kvote, niti su potrebne posebne dozvole za zapošljavanje državljana tzv. trećih zemalja što je zaista velika prilika za daljnji razvoj tehnološkog sektora.

U kombinaciji s porezno priznatim troškovima, ova mjera sad dobiva puni zamah i velike mogućnosti promocije Hrvatske kao zemlje koja je iznimno prijateljski nastrojena prema privlačenju ICT talenata! U praksi to znači da već sada tvrtke mogu stranim stručnjacima ponuditi vrlo pristojna i konkurenta primanja jer većina novca koji poslodavac uplaćuje za zaposlenika, ostaje samom zaposleniku kroz plaću, najam stana, trošak vrtića za djecu, godišnju novčanu nagradu te trošak prehrane i prijevoza. Čak i za visoke plaće iskusnih inženjera, kombinacijom ovakvih pogodnosti zaposleniku će ostati na raspolaganju čak tri četvrtine onoga što poslodavac mora izdvojiti. Sve navedeno mnoge ICT firme već primjenjuju i na domaće zaposlenike, no ovakav pristup bit će pogotovo interesantan za privlačenje stranih državljana.

Zakonom o strancima donesena je i vrlo korisna odluka koja će pomoći privlačenju stranih studenata iz trećih zemalja, a što je također jako važno za daljnji razvoj tehnološkog sektora u Hrvatskoj – bolje definirane studentske vize te mogućnost rada stranih studenata putem Studentskog centra u pola radnog vremena. Iako će na hrvatskim institucijama visokog obrazovanja biti dostupno tek šezdesetak studija na engleskom jeziku, ključno je da su se institucije iz tehničkog i prirodnog područja poput FER-a, FERIT-a, Algebre, PMF-a, TVZ-a i dr. prilično aktivirali oko internacionalizacije te će ponuda digitalnih studija biti znatno ojačana u tom segmentu.

Zakon je donio i simpatičnu kategoriju tzv. digitalnih nomada od kojih hrvatske tvrtke neće imati nikakve koristi, ali svakako će moći malo pomoći u promociji.

Iz digitalnog sektora su prošle godine izrasle velike zvijezde poput Infobipa, Rimca, Nanobita, Infinuma, Photomatha i drugih, no pred nama je još veliki posao da Hrvatsku ozbiljno pozicioniramo na europsku i svjetsku kartu poželjnih destinacija za pokretanje poslovanja. Imajmo tu odgovornost prema mladim ljudima i talentima, jer jedino s njima na čelu možemo dugoročno stvarati dodanu vrijednost potrebnu za mirovine, zdravstvo ili zaštitu onih najugroženijih skupina društva.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. listopad 2021 19:47