Nakon što je niz vlada u Europi pojačao epidemiološke mjere te su se neke u osnovi vratile modificiranim lockdown politikama, grupa 18 uglednih europskih ekonomista prognozirali su eurozoni pad ekonomija u četvrtom kvartalu od -2,3 posto. Time će biti prekinuto razdoblje snažnog gospodarskog oporavka eurozone nakon recesije izazvane COVID-19 pandemijom. Iako je eurozona u trećem kvartalu zabilježila rekordni rast ekonomije od 12,7 posto, ukupni output nije se vratio na pretpandemijske razine.
Oko toga da će eurozona ponovo u četvrtom kvartalu zabilježiti pad praktično vlada konsenzus među ekonomistima koje je anketirao The Financial Times. Iako se predviđanja za proizvodnju nisu previše negativna, pad u velikom uslužnom sektoru sigurno će dovesti do potopa, a tome će najviše doprinijeti ekonomije zemalja koje su se odlučile za neke vrste parcijalnog lockdowna (Belgija, Austrija…).
Ekonomisti se nadaju kako će pad u četvrtom kvartalu ipak biti nešto blaži nego u prvom polugodištu kada je ekonomija pala 15 posto. Sada će biti manje problema u lancima opskrbe te će granice više-manje ostati otvorene što će omogućiti kakav takav nastavak izvoznih aktivnosti. Uz to, treba voditi računa da su neki biznisi pali toliko nisko nakon prvog lockdowna, da sada ne mogu pasti niže.
Francuski ministar financija Bruno Le Maire procjenjuje primjerice kako će francuska ekonomija tijekom novog lockdowna pasti oko 15 posto, što je dvostruko manje od 30-postotnog pada tijekom prvog.
Pojedini ekonomisti zaključuju kako će lockdownovi imati i negativan utjecaj na očekivanja potrošača od budućnosti jer će se ljudi voditi pretpostavkom kako će se takve politike ponavljati i tijekom 2021. godine. Stoga se, prema procjenama pojedinih ekonomista, u prvom kvartalu 2021. godine može očekivati vrlo nizak rast, ako ga uopće bude.
Ponuda dnevnog štiva:
Svađa Stanford/Hoover oko slobode govora i covida
U San Franciscu zatvaraju Walgreens zbog najezde kradljivaca