Damir Krajac/Cropix
KOMENTAR

Novac nije problem, imamo 24 milijarde - što se onda čeka s obnovom Banije?

Svako ministarstvo bavi se krajevima koji zaostaju u razvoju, no njihovi projekti nisu povezani
Piše: Mirjana Samardžić NovoselecObjavljeno: 16. veljača 2021. 16:59

Sredinom siječnja Vlada je donijela odluku o pokretanju postupka izrade Programa društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja sisačko-moslavačke županije pogođenih potresom, ključnog državnog dokumenta na temelju kojeg se treba revitalizirati područje pogođeno razornim potresom. Financijskih sredstava za razvoj Banije, ali i drugih nerazvijenih krajeva Hrvatske, ima dovoljno - oko 24 milijarde eura iz europskih fondova. Što se onda čeka?

Trebao nam je potres koji se dogodio 29. prosinca 2020. da osvijestimo da samo 40-ak kilometara od glavnoga grada naši sugrađani žive na rubu siromaštva, bez osnovne komunalne i društvene infrastrukture, s nikakvom ponudom radnih mjesta i slabom ponudom društveno važnih usluga.

Republika Hrvatska od početka dvijetisućitih razvija i provodi politiku regionalnog razvoja donošenjem niza zakonskih i strateških dokumenata poput Zakona o regionalnom razvoju, Zakona o potpomognutim područjima, Strategije regionalnog razvoja itd. Glavni cilj svih tih dokumenata je ravnomjeran razvoj svih hrvatskih regija s posebnim naglaskom na područjima koji u razvoju zaostaju, a glavni nositelj regionalnog razvoja je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Primarna namjena europskih fondova, koji su nam dostupni već više od desetljeća, upravo je ravnomjeran razvoj svih dijelova Lijepe naše. Takvih nastojanja imale su sve vlade dosad, pa se treba pitati zašto su učinci izostali.

Ciklus planiranja regionalnog razvoja, a onda i korištenja fondova EU za regionalni razvoj izuzetno je spor i birokratiziran. Primjerice, prva Strategija regionalnog razvoja RH bila je spremna za usvajanje i provedbu 2005., no tek je 2010. došla na dnevni red u Hrvatskom saboru. Nadalje, aktualna Strategija regionalnog razvoja donesena je 2017., s trajanjem do kraja 2020. godine, a nova strategija, toliko važna za razdoblje pred nama, nije niti na vidiku.

Unutar već navedenog Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU različite uprave obavljaju različite poslove, nerijetko potpuno nekoordinirano i bez cjelokupne perspektive. Tako Uprava za regionalni razvoj nema previše zajedničkih tema i koordinacija s Upravom za strateško planiranje i koordinaciju fondova EU te s Upravom za provedbu operativnih programa i financijskih instrumenata. Institucionalizirani nedostatak usklađivanja i zajedničkog planiranja prepreka je svim nastojanjima integriranog razvoja hrvatskih regija. Slična je situacija i na međuresornoj razini. Svako ministarstvo u svojem portfelju bavi se krajevima koji zaostaju u razvoju, ali njihovi projekti nisu povezani sa svim drugim razvojnim projektima na tom području - ni sadržajno ni vremenski.

Jedino integriranim pristupom - ulaganjem u komunalnu i društvenu infrastrukturu, pružanjem kvalitetnih zdravstvenih, obrazovnih i društvenih usluga, stvaranjem preduvjeta za razvoj poduzetništva te poticanjem velikih i srednjih tvrtki da ulažu i posluju na tom području, ulaganjem u prometnu povezanost i brzi internet - možemo očekivati vidljive učinke ulaganja javnih nacionalnih i sredstava EU u nerazvijena područja. U slučaju Banije, to dodatno podrazumijeva znatna ulaganja u svu fizičku infrastrukturu, razorenu u potresu. Za takva ulaganja potrebno je dobro osmisliti i postaviti razvojne ciljeve, procijeniti očekivani utjecaj svake investicije te pomno pratiti ostvarenje i željene učinke. Potrebni su politička volja te koordinirani i integrirani pristup planiranju i provedbi, kao i praćenje investicija.

Za razliku od Slavonije, Like ili Dalmatinske zagore, Banija ima prednost blizine Zagreba. Mnogo je mladih i obrazovanih koji trenutno žive i rade u Zagrebu, a mjesto stanovanja rado bi zamijenili životom u manjem mjestu. Oni su idealni kandidati za nove stanovnike Banije, koja se mora obnoviti smisleno i planski, po mjeri potreba ljudi u 21. stoljeću - jedino tako možemo osigurati konkurentnost regija i bolji životni standard za ljude koji tamo žive.

Linker
13. ožujak 2021 10:41