Premijer Andrej Plenković i njemačka kancelarka Angela Merkel
REPORT G. DRLJAČE

Nijemcima industrija nastavlja rasti i spašava BDP unatoč mjerama. Što će ga spasiti u Hrvatskoj?

Ne treba zaboraviti niti to da je Njemačka osigurala vrlo izdašni program subvencija i kredita za poduzetnike
Piše: Gojko DrljačaObjavljeno: 07. prosinac 2020. 12:10

S obzirom da se čini kako smo s odlukom o zatvaranju ugostiteljskih objekata sa značajnim vremenskim odmakom slijedili Njemačku, zanimljivo je pratiti rezultate kakve su slične mjere ostavile na najznačajniju europsku ekonomiju, ali i razvoj epidemiološke situacije u domovini Angele Merkel.

Već sada dosta je očigledno kako će parcijalni lockdown imati daleko manji ekonomsko-socijalni učinak na Njemačku nego na Hrvatsku. Struktura njemačkog BDP-a puno je manje ovisna od ugostiteljstva i turizma, koji u pandemiji jako trpi, čak i bez obzira na epidemiološke mjere. Uz to, najsvježiji podaci o rastu njemačke industrije proizvodnje u listopadu analitičarima daju za pravo spekulirati kako je moguće da će Njemačka za razliku od ostalih bez obzira na epidemiološke mjere u ovoj godini čak izbjeći recesiju s dvostrukim dnom. To čak zvuči pomalo nestvarno, ali činjenica jest da je industrijski output njemačke o listopadu u odnosu na rujan porastao 3,2 posto, što je šesti uzastopni mjesec rasta. Posebno je porasla proizvodnja automobila; velikih 9,9 posto. Čak i ako zbog zaoštravanja pandemije i epidemioloških mjera izostane rast njemačke industrije od kraja godine, industrijski output opet će na kraju 2020. biti 5 posto viši nego na kraju trećeg kvartala, te će dodati vrlo značajni 1 postotni poen ukupnom rastu BDP-a. Ne treba zaboraviti niti to da je Njemačka osigurala vrlo izdašni program subvencija i kredita za poduzetnike. Slično pokušava učiniti hrvatska vlada, ali su hrvatski fiskalni kapaciteti daleko manji, dok je struktura hrvatske ekonomije daleko više izložena padu uslužnih djelatnosti. Pri tome je u BDP-u doprinos hrvatske industrije u odnosu na njemačku, zanemariv. Drugim riječima, pozicije Hrvatske u kombiniranju epidemiološke s ekonomskom politikom vrlo su različite u odnosu na one kakve ima Njemačka.

Problem njemačkih pozicija očigledno je puno više epidemiološke prirode nego ekonomske odnosno socijalne. Prema Oxford Strigency Indexu, koji mjeri strogost epidemioloških mjera, Nijemci su set svojih mjera značajno zaoštrili još 15. listopada, te su postepeno dodatno dizali razinu strogost tih mjera još tri puta. Međutim, i pored toga rast broj potvrđenih smrti od COVID-19 bolesti tjedan u odnosu na prethodni tjedan ostaje im iznad 20 posto. Putanja tog mjerila u Hrvatskoj je slična, osim što smo imali razdoblje pada ispod 20 posto od 16. do 22. studenog. Njemačka i dalje jako dobro stoji u odnosu na Hrvatsku u broju mrtvih na milijun stanovnika, ali je činjenica da im je broj smrti u vrlo značajnom trendu rasta. Tjedna promjena rasta broja slučajeva na dva je zadnja zabilježena datuma čak i viša nego u Hrvatskoj: 5,3 i 12,6 posto u Njemačkoj te 2,1 i 3,7 posto u Hrvatskoj. Ne bi li s obzirom da je Njemačka puno prije Hrvatske uvela strože mjere i tu pokazatelji trebali biti puno više u korist njemačkih mjera?

Linker
08. prosinac 2020 13:47