Ako se razmišlja o reformskim potencijalima novog sastava Plenkovićeve Vlade, ključno je pitanje što namjerava napraviti ministar financija Zdravko Marić koji je u miješanju karata dobio poziciju potpredsjednika Vlade. Izraziti optimisti u dijelu stručne javnosti vide upravo u tom imenovanju nadu da preostalih 15 mjeseci mandata neće biti potrošeno prvenstveno na skupljanje političkih poena za izbore.
Budući da se Zdravko Marić pokazao kao jedan od rijetkih ministara koji a) znaju postaviti programske planove i b) voditi procese koji će osigurati realizaciju programskih planova, sasvim je sigurno da će sada, kao potpredsjednik Vlade, puno lakše realizirati neke od najava koje je već pustio kao ministar financija. Drugim riječima, vjerojatno u drugom dijelu ove godine možemo očekivati novo rasterećenje plaća, premda treba vidjeti hoće li se događati nešto ozbiljnije po pitanju stopa poreza na dohodak ili će se povećanje plaća raditi, primjerice, ukidanjem oporezivanja naknade za topli obrok ili nekim trećim rješenjem. Valja podsjetiti da je Marić već puno napravio izmjenama Zakona o porezu na dohodak te se ove njegove najave sada kad je postao potpredsjednik mogu uzeti zdravo za gotovo - vrlo je sigurno da ćemo uskoro vidjeti novi rast plaća.
Inače, Marićevi suradnici tvrde da on u rukavu već ima nekoliko konkretnih (reformskih) ideja koje prvo treba proći s premijerom.
Vrlo je moguće da u njegovim inicijativama neće biti naročitih iznenađenja, nego će se osloniti na postojeći kompleksni Program nacionalnih reformi, objavljen u travnju ove godine, koji donosi pregled reformskih prioriteta, ali i niz smjernica za mini reforme.
Iako mnogima prioriteti iz tog programa zvuče kao nemoguće misije, Marić je već dokazao da se može i ono što je prije nekoliko godina izgledalo nemoguće - riječ je o konsolidaciji javnih financija koja je u Marićevo vrijeme dovela do nekad nezamislivog suficita. Posljedica odmjerenog vođenja javnih financija jest činjenica da je Marić već uspio odraditi plasman uz kamatu od samo 1,23%, a sada mu stručnjaci predviđaju da će u okružju popustljivih svjetskih monetarnih politika spustiti cijenu zaduživanja Hrvatske blizu 0 posto.
Treba pričekati i vidjeti kako će u suradnji s novim ministrima tretirati najosjetljivije teme iz Programa reformi. Iako je ministar Marko Pavić premješten u Ministarstvo fondova EU, u preporukama Programa ostalo je osjetljivo pitanje odvraćanja od prijevremenog umirovljenja, ubrzanja prelaska na višu dobnu granicu za odlazak u mirovinu, kao i usklađivanje povlaštenih umirovljenika s općim pravilima umirovljenja.