Bruno Konjevic/Cropix
tvrdoglave činjenice

M Plus model za Baniju: može li ‘nearshoring‘ spasiti potresom razorene krajeve?

Možda je vrijeme da počnemo razmišljati izvan uvriježenih okvira i pokušamo novi ciklus gospodarskog rasta na područjima opustošenim potresom utemeljiti na uslužnim djelatnostima
Piše: Marko BiočinaObjavljeno: 21. siječanj 2021. 16:45

U raspravama o obnovi potresom porušene Banije opće mjesto postao je zaključak kako će od puke obnove nekretninskog fonda biti malo koristi, ako se ne pronađe i novi razvojni model toga ekonomski depriviranog područja. Ipak, odgovor na pitanje kakav taj razvojni model treba biti manje je izvjestan.

U javnosti se uglavnom iznose tradicionalni i već stotinama puta ponavljani recepti o podizanju poljoprivredne proizvodnje kroz organiziranu kooperaciju i reindustrijalizaciju u sektorima gdje, poput drvne industrije, na Baniji postoji određena sirovinska baza.

Temeljni problem kod takvih koncepata jest činjenica da su već u praksi isprobani i dokazano neuspješni. U nedostatku kapitala, specifičnih znanja i tehnologije teško je očekivati da će na Baniji organski nastati konkurentna poljoprivredna proizvodnja, a s obzirom na sve prisutniji trend robotizacije, veliko je pitanje koliko bi takve investicije imale utjecaja na zaposlenost.

Slično vrijedi i za industriju, gdje u greenfield investicijama kapitalna ulaganja često iznose više od milijun eura po stvorenom radnom mjestu. Razvoj industrije i poljoprivrede je važan, ali teško može zadovoljiti ključni uvjet budućega banijskog New deala, a to je da se značajan broj novih radnih mjesta stvori u kratkom vremenu. Utoliko, možda je vrijeme da počnemo razmišljati izvan uvriježenih okvira, pa pokušamo novi ciklus gospodarskog rasta toga područja utemeljiti na uslužnim djelatnostima.

Obrisi takvog modela već postoje, a mogu se iščitati iz uspjeha M Plus Grupe, dinamične hrvatske kompanije koja je u vrlo kratkom vremenu kroz seriju akvizicija, ali i znatan organski rast, postala najveća tvrtka za outsourcing poslovnih i tehnoloških procesa u jugoistočnoj Europi.

Tvrtka danas zapošljava 7000 ljudi, obuhvaća sedam kompanija i trinaest operativnih centara diljem regija, a pruža široki spektar usluga od kontaktnih centara do usluga privremenog zapošljavanja. U samo četiri godine M Plus Grupa je udvadeseterostručila svoje prihode, a kako se navodi u kompanijskom burzovnom izvještaju za treći kvartal prošle godine, taj rast uvelike se pripisuje uspješnoj strategiji oslonjenoj na "nearshoring".

Taj koncept, za razliku od pojma "offshoring" koji označava preseljenje korporativnih servisa u daleke, prekomorske destinacije, podrazumijeva njihovo preseljenje u zemljopisno, ali i kulturološki, bliske države. Za razliku od offshoringa koji je uvelike bio motiviran željom za optimizacijom troškova kroz angažman jeftine radne snage na Dalekom istoku, nearshoring je proces koji se temelji na razvoju ICT tehnologije i digitalizaciji koji zamjenjuje najjednostavnije funkcije radnika.

U takvim okolnostima, kad chatbot softver s određenom razinom umjetne inteligencije može preuzeti bazični dio posla dispečera u pozivnom centru, ljudski angažman se usmjerava na kompleksnije zadatke koji zahtijevaju i višu razinu znanja i vještina. Konzekvantno i cijena rada prestaje biti dominantni faktor konkurentnosti, a s obzirom na geopolitičke trendove usporavanja globalizacije, sve je više zapadnoeurpskih kompanija koje preferiraju svoje poslovne procese smjestiti na lokacijama bližim svojim domicilnim tržištima. M Plus Grupa rano je prepoznala prilike koje se tu otvaraju, pogotovo s tržišta Njemačke, Austrije i Švicarske, te da Hrvatska tu može ponuditi solidno obrazovane radnike s dobrim znanjem stranih jezika uz - za zapadne standarde - konkurentan trošak rada i zemljopisnu blizinu što omogućava kvalitetniji projekt menadžment.

Sličan model u različitim uslužnim djelatnostima uspješno su primijenile i neke druge tvrtke, a sudeći prema stopama rasta, "nearshoring" trend je tek na svom početku. Već u bliskoj budućnosti može se očekivati da će osim kompanija slične usluge početi koristiti i državne, odnosno javne institucije u Zapadnoj Europi, gdje bi opet Hrvatska - s obzirom na članstvo u EU i primjenu svih europskih regulativa (kao što je i famozni GDPR) mogla biti vrlo konkurentna.

O tome koliko brzo raste taj sektor svjedoči i činjenica da je M Plus Grupa nedavno, zbog velikog projekta za partnera s njemačkog govornog područja, u samo nekoliko dana zaposlila više od sto novih ljudi. Banija usprkos svojoj opustošenosti ima jedan važan adut - nalazi se samo četrdesetak kilometara od Zagreba, uz relativno dobru prometnu povezanost i solidnu telekomunikacijsku infrastrukturu u većim naseljima.

Pametni program stručnog osposobljavanja koji bi država organizirala temeljem inputa zainteresiranih kompanija, uz već široko primjenjivana softverska rješenja za rad na daljinu, omogućio bi vrlo brzo stvaranje novih radnih mjesta za stanovnike Banije koji bi mogli - poput tisuća zaposlenika M Plus Grupe danas - raditi od kuće ili, ako im je kuća srušena, iz montažnih prostora koji se mogu brzo i relativno jeftino konstruirati.

Jedna takva inicijativa možda je i najbolja kratkoročna šansa za pokretanje novog ciklusa gospodarske konjunkture na potresom pogođenom području i sprečavanje bujanja ionako visoke stope nazaposlenosti koja bi jamačno dovela i do novog vala iseljavanja. No, da bi se šansa iskoristila, prvo je uopće treba prepoznati...

Linker
15. veljača 2021 19:40