Krajem tjedna Odbor za promet i turizam Europskog parlamenta prihvatio je sve prijedloge o priključenju nekoliko trasa hrvatskih cesta i željeznica na transeuropske prometne mreže (TEN-T). Što to za Hrvatsku znači, komentirao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.
Njegov komentar prenosimo u cijelosti:
Hrvatska gospodarska komora s velikim je zadovoljstvom popratila glasovanje u Odboru za promet i turizam Europskog parlamenta kojim je prihvaćena revizija europske prometne mreže i kojom su obuhvaćene ključne promjene za prometnu budućnost Hrvatske.
HGK se putem svog Udruženja luka, brodara i pomorskih agenata krajem prošle godine aktivno uključila u problematiku revizije TEN-T mreže, u suradnji s Europskim parlamentom, Odborom za promet i turizam (Klub zastupnika Renew Europe). Uz usuglašavanje prijedloga i stavova hrvatskih luka – članica Udruženja, koji su poslani Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture RH, održani su i sastanci s predstavnicima Ministarstva kao i sa zastupnikom Valterom Flegom.
Dosadašnjom Uredbom, odnosno mrežom, položaj Hrvatske nije bio odgovarajući s aspekta povezanosti i dostupnosti prometne infrastrukture u srednjoistočnoj Europi. Posebice se to odnosilo na položaj Luke Rijeka, odnosno povezivanje luke Rijeka s Baltičko-jadranskim koridorom. Isto tako, ni luke Ploče, Šibenik, Split i Zadar nisu u potpunosti iskoristile svoje potencijale u mogućnosti ostvarenja multimodalnog prometa upravo zbog neodgovarajuće povezanosti s unutrašnjošću korištenjem željezničke mreže.
Kada je Europska Komisija 14. prosinca 2021. predložila novu Uredbu i mrežu, ona nije kvalitetno postavila položaj Hrvatske, stoga je bilo nužno hitno reagirati. Takav sadržaj Uredbe direktno se reflektira na cijelu Hrvatsku i to ne samo na luke, već na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo.
Ključne promjene uključuju željezničku vezu Pula-Buzet-Divača-Trst, i to uključivanje Luke Rijeka u Baltičko-jadranski koridor. Time je Luke Rijeka ravnopravna s lukama Trst, Ravenna i Koper. Istarski ipsilon spojen je na slovenske autoceste, cestovnu poveznicu Rijeka-Divača-Trst te na međunarodni željeznički pravac Zagreb-Maribor-Graz, kao i na izgradnju novog koridora Zapadni Balkan, koji ide od Salzburga do juga Grčke, u kojem će Luka Ploče imati geostratešku važnost.
Ovime se bližimo ostvarenju onoga što smo do prije koju godinu smatrali neostvarivim – Hrvatska na četiri europska koridora i 26 milijardi eura iz Instrumenta za prometno povezivanje Europe.
